Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature pokazalo je da su i prekratko i predugo spavanje povezani s bržim biološkim starenjem mozga, srca, pluća i imunološkog sistema.
Analizu je vodio Junhao Wen, docent radiologije na Columbia University Vagelos College of Physicians and Surgeons, a istraživanje je zasnovano na podacima približno pola miliona učesnika iz UK Biobank baze. Istraživači su koristili mašinsko učenje kako bi procijenili biološku starost kroz 23 modela starenja u 17 organskih sistema, na osnovu medicinskih snimaka, proteina i drugih molekula iz krvi.
Rezultati su pokazali obrazac u obliku slova U. Brže biološko starenje povezano je i sa spavanjem kraćim od šest sati i sa spavanjem dužim od osam sati dnevno. Najmanje znakova ubrzanog starenja zabilježeno je kod osoba koje su prijavile da spavaju između 6,4 i 7,8 sati dnevno.
Autori naglašavaju da to ne znači da samo trajanje sna direktno uzrokuje brže ili sporije starenje organa, ali ukazuje da premalo i previše sna mogu biti pokazatelji lošijeg općeg zdravlja.
Istraživanje je povezalo kratko spavanje s depresivnim epizodama i anksioznim poremećajima, kao i s gojaznošću, dijabetesom tipa 2, hipertenzijom, ishemijskom bolesti srca i aritmijama. I kratko i dugo spavanje povezani su s hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, astmom i grupom probavnih poremećaja, među kojima su gastritis i gastroezofagealna refluksna bolest.
Autori su posebno analizirali i depresiju u kasnijoj životnoj dobi. Prema njihovim nalazima, kratko spavanje može biti direktnije povezano s opterećenjem bolesti, dok dugo spavanje može biti povezano s depresijom preko bioloških promjena u organizmu.
