Prijeti li svijetu nova recesija? Stručnjak upozorava na pucanje balona umjetne inteligencije

Nova recesija mogla bi pogoditi svjetsku ekonomiju prije 2028. godine, upozorava Gary Gensler, bivši predsjednik američke Komisije za vrijednosne papire i berzu (SEC). Prema njegovoj procjeni, ogromna ulaganja u umjetnu inteligenciju stvorila su finansijski balon čije bi pucanje moglo izazvati pad vrijednosti tehnoloških kompanija, gubitak radnih mjesta i šire ekonomsko usporavanje.

Koja je razlika između inflacije i recesije i kako ih osjećaju građani BiH?

Inflacija i recesija dva su različita ekonomska problema, iako oba mogu ozbiljno utjecati na životni standard građana.

Inflacija predstavlja rast općeg nivoa cijena proizvoda i usluga. Primjera radi, ako je porodica u Bosni i Hercegovini prošle godine za mjesečnu kupovinu namirnica izdvajala 500 KM, a danas za istu količinu proizvoda mora platiti 550 KM, riječ je o poskupljenju od deset posto.

To znači da novac gubi kupovnu moć, odnosno da građani za istu platu mogu kupiti manje nego ranije.

Recesija, s druge strane, označava značajniji pad ekonomske aktivnosti, koji se može odraziti na proizvodnju, zaposlenost, investicije i potrošnju.

Naprimjer, ukoliko njemačke automobilske kompanije zbog ekonomske krize smanje narudžbe od dobavljača iz Bosne i Hercegovine, domaće fabrike mogle bi ostati bez dijela poslova. Posljedice bi se mogle osjetiti kroz smanjenu proizvodnju, odgađanje zapošljavanja ili otpuštanje radnika.

Dok inflacija prvenstveno smanjuje vrijednost novca kojim raspolažemo, recesija može ugroziti samu mogućnost zarade.

Posebno težak scenario nastaje kada ekonomija slabi, a cijene nastavljaju rasti. Takvo stanje, praćeno visokom inflacijom i ekonomskom stagnacijom, naziva se stagflacija.

Bivši američki regulator upozorava na moguću recesiju zbog umjetne inteligencije

Gary Gensler, koji je američku Komisiju za vrijednosne papire i berzu vodio od 2021. do 2025. godine, smatra da je trenutni rast ulaganja u umjetnu inteligenciju postao neodrživ.

U razgovoru za CNN upozorio je da tehnološke kompanije ulažu ogromne iznose u razvoj AI sistema, podatkovnih centara i naprednih procesora, iako još nije jasno hoće li budući prihodi opravdati takve troškove.

Prema pojedinim procjenama koje navodi, godišnja ulaganja u infrastrukturu za umjetnu inteligenciju mogla bi dostići čak 800 milijardi dolara.

Gensler upozorava da velike tehnološke kompanije danas troše približno pet puta više novca nego prije samo tri godine.

Problem, prema njegovom mišljenju, nastaje kada vrijednost kompanija raste mnogo brže od prihoda koje one ostvaruju. Ako investitori izgube povjerenje u očekivanu zaradu, vrijednost njihovih dionica mogla bi naglo pasti.

Zašto se strahuje od ponavljanja internetskog balona?

Gensler današnja ulaganja u umjetnu inteligenciju upoređuje s razdobljem krajem devedesetih godina, kada su investitori masovno ulagali u internetske kompanije.

Tada su mnoge firme dostizale ogromne tržišne vrijednosti, iako nisu ostvarivale dovoljno prihoda da opravdaju očekivanja.

Kada je početkom 2000-ih došlo do pucanja takozvanog dot-com balona, brojne kompanije su propale, a investitori izgubili velike iznose novca.

Sličan razvoj događaja moguć je i danas, smatra Gensler, posebno ako se pokaže da dio ulaganja u umjetnu inteligenciju ne može donijeti očekivani finansijski povrat.

Kao dodatni rizik navodi zaduživanje tehnoloških kompanija i složene finansijske aranžmane kroz koje se finansiraju veliki infrastrukturni projekti.

Posebno ranjivim smatra kompanije koje iznajmljuju računarske kapacitete drugim firmama za razvoj umjetne inteligencije. Ako potražnja oslabi, njihovi prihodi mogli bi biti nedovoljni za otplatu dugova.

Odlazak direktora Nvidije dodatno uzdrmao tržište

Zabrinutost investitora pojačana je nakon odlaska Jensena Huanga s mjesta izvršnog direktora kompanije Nvidia, jednog od najvažnijih svjetskih proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju.

Nvidia je 12. novembra saopćila da je Huang podnio ostavku, a funkciju privremene izvršne direktorice preuzela je Colette Kress.

Kompanija ima značajnu ulogu u razvoju AI infrastrukture jer njene procesore koriste brojni tehnološki sistemi i podatkovni centri. Zbog toga promjene u njenom rukovodstvu i poslovnoj strategiji privlače veliku pažnju finansijskih tržišta.

Može li recesija u Americi pogoditi i Bosnu i Hercegovinu?

Iako je Bosna i Hercegovina geografski udaljena od američkog tehnološkog tržišta, eventualna svjetska recesija mogla bi se odraziti i na domaću ekonomiju.

Posebno bi bila izložena preduzeća koja izvoze proizvode u zemlje Evropske unije, jer bi smanjenje industrijske proizvodnje i potrošnje na evropskom tržištu moglo dovesti do manjeg broja narudžbi.

Probleme bi mogli osjetiti metaloprerađivačka, automobilska, drvna i druge izvozno orijentisane industrije.

U slučaju šireg ekonomskog usporavanja, kompanije bi mogle odgađati investicije i nova zapošljavanja, dok bi pojedini radnici bili suočeni s manjom sigurnošću zaposlenja.

Ipak, to ne znači da bi eventualni pad vrijednosti američkih tehnoloških kompanija automatski izazvao recesiju u Bosni i Hercegovini. Posljedice bi zavisile od obima krize i njenog utjecaja na evropsku ekonomiju.

Nisu svi ekonomisti uvjereni da će doći do krize

Za razliku od Genslera, pojedini analitičari smatraju da tržište umjetne inteligencije može proći kroz postepeno prilagođavanje bez velikog finansijskog sloma.

Među njima je Ed Yardeni, predsjednik kompanije Yardeni Research, koji upozorava da pad cijena pojedinih dionica ne mora nužno značiti početak ekonomske krize.

Prema njegovom mišljenju, investitori već preispituju previsoke procjene vrijednosti tehnoloških kompanija, što bi moglo spriječiti još veći rast finansijskog balona.

Gensler, međutim, procjenjuje da bi do značajnije korekcije tržišta i usporavanja ekonomije moglo doći prije američkih predsjedničkih izbora u novembru 2028. godine.

Njegova prognoza ne znači da je recesija neizbježna. Riječ je o upozorenju na finansijske rizike koji nastaju kada ulaganja u novu tehnologiju rastu brže od njene stvarne profitabilnosti.

pročitajte i ovo