Propisi o kurbanu koji se trebaju poštovati
Tokom Kurban-bajrama, obred klanja kurbana ima duboko vjersko značenje, ali donosi i zdravstvene rizike, posebno na visokim temperaturama. Stručnjaci upozoravaju na važnost higijene, pravilnog klanja i čuvanja mesa kako bi se spriječila kontaminacija i trovanje hranom.
Osnovni zahtjevi u vezi sa postupanjem sa životinjama namijenjenim za halal klanje imaju svoje utemeljene u islamskim propisima i identični su sa propisima o kurbanu.
„Životinja namijenjena za klanje mora biti halal, mora se posjedovati potvrda o izvršenom veterinarskom pregledu koja potvrđuje da je životinja zdrava, životinja za klanje mora biti živa u trenutku klanja, životinje koje su napunile 1/3 perioda gravidnosti ne smiju biti zaklane, životinja za klanje mora biti prethodno hranjena dozvoljenom hranom bez primjesa porijeklom od drugih životinja, hormona ili sedativa“, rekao je Damir Alihodžić, direktor Agencije za certificiranje halal kvalitete BiH.
Šta kažu propisi kurbana – Kada je najbolje zaklati kurban?
Govoreći o šerijatskim propisima o kurbanu “Pod kurbanom se podrazumijeva klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.”.
IZDVOJENO: Bingo objavio: Ove trgovine neće raditi za Bajram
Najbolje vrijeme klanja kurbana je prvi dan Bajrama, nakon bajram-namaza ali se može zaklati i u drugom vremenu.
„Osim prvog dana Bajrama, kurban se može zaklati i drugi dan i do pred zalazak sunca trećeg dana Bajrama. Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogućnosti greške koja može biti izazvana pomrčinom kao i zbog odstupanja od osnova a to je klanje danju“, navodi Senad Ćeman, profesor Fakulteta islamskih nauka Sarajevo.
Važno je znati da propisi o kurbanu kaži i da je pravilno zbrinjavanje otpada životinjskog porijekla obaveza i prema vjerskim propisima, ali i prema postojećoj zakonskoj regulativi.
U okolnostima visokih vanjskih temperatura iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica posebno su skrenuli pažnju na odlaganje nusproizvoda klanja u kontejnere komunalnog otpada te zbrinjavanje otpada.
„Na kraju posebnu pažnju moramo skrenuti na kože kurbana. Kože kurbana nakon klanja nužno je konzervirati soljenjem, po mogućnosti hlađenjem, te u što kraćem roku predati sakupljaču, koji mora osigurati odgovarajuće mjesto i hladni režim za sakupljanje i dalji prijevoz koža, kao i prethodnu veterinarsko-zdravstvenu saglasnost za sakupljanje izvan objekata i mjesta utvrđenih Zakonom o veterinarstvu“, istakao je Muhamed Gladan, rukovoditelj Veterinarskog zavoda u INZ-u.
Stručnjaci podsjećaju da se ni u kojem slučaju ne smije konzumirati meso koje ima sumnjiv miris, boju ili teksturu, a propisi o kurbanu kažu da svaki komad mora proći kroz potpunu termičku obradu.
Klanje kurbana uz poštivanje higijenskih i zdravstvenih mjera
Povodom predstojećeg Kurban-bajrama, Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo izdao je preporuke građanima s ciljem očuvanja javnog zdravlja, sigurnosti potrošača i zaštite okoliša.
Ističe se da vjernici trebaju birati isključivo zdrave životinje, koje su označene i posjeduju veterinarsku potvrdu o zdravstvenom stanju. Klanje životinja koje su liječene, a nije prošao period karence, ili su tretirane zabranjenim supstancama, strogo je zabranjeno.
Jedini važeći dokument kojim se potvrđuje zdravstvena ispravnost životinje je veterinarska potvrda koju izdaju ovlaštene stanice ili inspekcije. Ona vrijedi deset dana i može se besplatno produžiti, ukoliko zdravstveno stanje životinje ostane nepromijenjeno.
Organizovano klanje u Sarajevu će se, kako je najavljeno, vršiti pod nadzorom veterinarskih inspektora, među ostalim i na imanju Gazi Husrev-begove medrese na Jarčedolima, te u drugim registrovanim objektima.
Klanje kurbana kod kuće
Za one koji obred obavljaju kod kuće, Zavod naglašava važnost pripreme prostora i opreme, te higijenu osoba koje učestvuju u klanju i obradi mesa. Osobe koje imaju simptome bolesti – bilo respiratorne, bilo gastrointestinalne – ne bi trebale učestvovati u ovom procesu.
Meso nakon klanja treba odmah rashladiti, po mogućnosti u prostorijama sa niskom temperaturom, kako bi se spriječilo kvarenje i razvoj štetnih mikroorganizama. Posebno je važno da se meso ne pakuje u plastične vrećice dok je još toplo, jer to pogoduje brzom razvoju bakterija i kvarenju mesa.
Prilikom transporta, meso treba prenositi u čistim i rashlađenim posudama, kako bi se očuvala njegova ispravnost do krajnjih korisnika. Isporuka treba biti što brža, uz održavanje tzv. hladnog lanca.
Propisi o kurbanu: Nepravilno odlaganje životinjskog otpada
Veliki problem i dalje predstavlja nepravilno odlaganje životinjskog otpada, uključujući kože i iznutrice. Bacanje ostataka u kontejnere, uz puteve ili u blizini vodotoka, predstavlja ozbiljnu higijensko-epidemiološku prijetnju. Kože se moraju konzervirati soljenjem, a zatim predati ovlaštenim sakupljačima koji imaju uslove za čuvanje i transport.
U izuzetnim slučajevima, ostaci se mogu zakopati na propisan način – dovoljno duboko i daleko od izvora vode, uz upotrebu kreča i pokrivanje zemljom.
Kada su u pitanju propisi o kurbanu Zavod apeluje na građane da ozbiljno pristupe svim segmentima obreda kurbana – od izbora životinje do zbrinjavanja ostataka – kako bi praznik protekao u skladu s vjerskim propisima i pravilima javnog zdravlja.
Povezane vijesti: Sve hadžije iz Bosne i Hercegovine stigle na Arefat
