Alzheimerova bolest najčešće se javlja nakon 65. godine života, a njen tačan uzrok i dalje nije poznat. Karakteriše je nakupljanje tau proteina i beta amiloida u mozgu, što dovodi do oštećenja nervnih ćelija i postepenog gubitka osnovnih funkcija.
„Prvi simptomi obično su kognitivni problemi – poteškoće s pamćenjem, jezikom, razumijevanjem, orijentacijom, a mogu se javiti i promjene u ponašanju, apatija i zbunjenost“, ističe dr. Elvedina Žiga iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Kako bolest napreduje, pacijenti gube sposobnost hodanja, hranjenja i samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti. U najtežoj fazi dolazi do potpunog gubitka pamćenja, problema s gutanjem, pothranjenosti i potrebe za stalnom njegom u specijaliziranim ustanovama.
Rizik od bolesti raste s godinama, a pored genetike i pola, značajnu ulogu imaju i faktori načina života.
„Socijalna izolacija, fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje, prekomjeran alkohol, manjak sna, kao i hronične bolesti poput hipertenzije, dijabetesa ili srčanih oboljenja povećavaju rizik“, navodi Žiga.
Lijek za Alzheimerovu bolest još ne postoji, ali rana dijagnoza i terapija mogu usporiti napredovanje bolesti. Uz lijekove, važni su i nefarmakološki pristupi – fizičke vježbe, muzikoterapija, radna i grupna terapija. „Na vrijeme prepoznati prve znakove od ključnog je značaja“, dodaje Žiga.
Kao najvažniji savjeti izdvajaju se: kontrola krvnog pritiska i šećera, zdrava ishrana, prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost, dovoljno sna, briga o sluhu i prevencija povreda glave. „Pravilnim životnim navikama možemo značajno smanjiti rizik od razvoja bolesti“, poručuje dr. Žiga.
