Šta ako vas ugrize zmija – hoće li biti seruma kad vam zatreba?
S dolaskom toplijih dana i većeg boravka ljudi u prirodi, raste i rizik od susreta sa zmijama. Upravo ljetni mjeseci predstavljaju period kada zmije izlaze iz svojih skrovišta, aktivnije su i prisutnije u dvorištima, vrtovima, voćnjacima, ali i na planinskim i seoskim stazama.
ČITAJTE: Kolika je visina novčane naknade za nezaposlene u Federaciji BiH?
Brojni su slučajevi ugriza koji se bilježe upravo u ovom periodu godine, a većina zahtijeva brzu medicinsku reakciju kako bi se spriječile ozbiljne posljedice.
Čime se zmije hrane?
Zmije se hrane sitnim životinjama, vodozemcima i insektima, a u prvom redu žabama, daždevnjacima, kukcima i crvima, ali i određenim vrstama glodara i ptica.
Mnogi ljudi imaju otklon i strah od zmija, koji nije toliko racionalan, posebno ukoliko uzmemo da je zanemarivo mali procenat zmija otrovnica i da jednako kako ljudi ne žele zmije u svojoj ili blizini svojih domova, ni zmije nisu ljubitelji blizine ljudi, piše INZ.
Za početak, najvažnije je razaznavanje zmija. Ukoliko kojim slučajem dođe do ugriza zmije, što je objektivno malo izvjesno, najvažnije je utvrditi da li je zmija otrovnica ili ne. Otrovne zmije imaju trokutastu glavu i uske eliptične oči.
Otrovnice na našem području razlikuju se od neotrovnica i oblikom tijela, koje je kratko i zdepasto, a kod neotrovnica tijela su tanka i izdužena. Važna je napomena, razlikovanje otrovnica na ovakav način vrijedi samo za područje Europe.
Iako je za postupanje najvažnije ustanoviti da li je zmija otrovnica ili ne, najčešće je mogućnost da zmiju nećemo ni primijetiti, pa treba postupati kao da je otrovnica.
Kako izgleda ugriz zmije?
Ugriz zmije najčešće je bolan i ostavlja jasne tragove i to dvije tačkice koje ukazuju na mjesto gdje su očnjaci probili kožu. Ukoliko je u pitanju otrovnica, simptomi se razvijaju veoma brzo.
Dolazi do otoka, crvenila i širenja upale, a moguća je i nekroza tkiva. U težim slučajevima, stanje se pogoršava kroz pad krvnog pritiska, gušenje i opću slabost. Medicinski stručnjaci naglašavaju da se ugriz ne smije ignorisati i da se odmah treba potražiti pomoć.
POVEZANI TEKST: Počela sezona zmija, stručni timovi HES-a na terenu
Jedna od najvećih grešaka koju ljudi u panici naprave jeste trčanje, što dodatno ubrzava širenje otrova kroz krvotok. Preporučuje se mirovanje, smirenje povrijeđene osobe i što brži transport do najbliže zdravstvene ustanove, gdje se može primiti adekvatna terapija – uključujući i protivotrov, poznat kao antiviperini serum.
Ima li Bosna i Hercegovina dovoljno seruma protiv ugriza zmije?
Bosna i Hercegovina ne proizvodi antiviperini serum, ali ga zdravstvene ustanove osiguravaju putem javnih nabavki. Iako količine nisu uvijek velike, one se distribuiraju u skladu s planom i prioritetima.
Veći klinički centri poput Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, KCUS-a u Sarajevu i UKC-a u Banjoj Luci raspolažu ovim serumima. Međutim, dostupnost može varirati, posebno u udaljenim ili manjim ustanovama.
IZDVOJENO: Toplije vrijeme, više zmija: Evo šta ih mami u vaša dvorišta i kako da ih otjerate
Jedan od izazova jeste i ograničen rok trajanja seruma, kao i specifični uslovi skladištenja, što zahtijeva stalnu koordinaciju među zdravstvenim institucijama. No, i pored logističkih prepreka, zdravstveni sistem u BiH do sada je uspijevao osigurati osnovne količine koje su dovoljne za hitne slučajeve.
Medicinski stručnjaci preporučuju građanima da, posebno prilikom odlaska u ruralna i planinska područja, budu informisani o tome koja zdravstvena ustanova u blizini posjeduje serum. Brza intervencija i dostupnost lijeka presudni su faktori za uspješno liječenje i oporavak.
Šta je sa Tuzlanskim kantonom?
Na području Tuzlanskog kantona situacija je pod kontrolom, a stručnjaci u zdravstvu kontinuirano rade na obezbjeđenju potrebnih doza seruma.
Prema informacijama iz Zavoda za javno zdravstvo TK, Univerzitetski klinički centar Tuzla raspolaže antiviperinim serumom i spremno odgovara na hitne slučajeve.
Aktivnosti na nabavci dodatnih količina realizuju se redovno i to ne samo u UKC-u nego i u domovima zdravlja širom kantona. S ciljem što bolje dostupnosti, svih 13 domova zdravlja na području TK dobija barem jednu dozu, dok se udaljenijim zajednicama isporučuju i veće količine.
Na ovaj način se nastoji osigurati brza i efikasna reakcija u svim dijelovima kantona, jer svaki minut nakon ugriza može biti presudan. Pored dostupnosti seruma, ističe se i značaj preventivnih mjera od održavanja dvorišta do upotrebe zaštitne opreme prilikom rada u prirodi.
Kako se zaštititi?
Kako biste se zaštitili, stručnjaci savjetuju da redovno čistite dvorište, kosite travu, uklanjate izvore hrane za ptice i glodavce te prekrivate posude s vodom i ribnjake. Također je važno zatvoriti sve rupe i pukotine u zidovima, šupama i temeljima, kako biste spriječili da se zmije nastane u blizini vašeg doma.
Uprkos činjenici da većina zmija u BiH nije otrovna, ugriz se nikada ne smije shvatiti olako. Stručnjaci savjetuju da se bez obzira na izgled zmije odmah potraži medicinska pomoć, jer samo ljekar može procijeniti rizik i pružiti odgovarajuću terapiju.
