Svjetski dan vještina mladih obilježen je 15. jula pod motom „Vještine za zajedničku budućnost“, uz poruku da obrazovanje mladih nije odgovornost samo škola i fakulteta, nego institucija, poslodavaca i cijelog društva.
Ovaj datum obilježava se od 2015. godine, nakon odluke Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 2014. godine, kako bi se ukazalo na važnost znanja i praktičnih sposobnosti potrebnih za zapošljavanje, dostojanstven rad i pokretanje vlastitog posla. Ovogodišnja tema naglašava ulogu mladih kao radnika, građana, lidera i nosilaca promjena u sve složenijem svijetu.
Promjene na tržištu rada pokazuju da formalna diploma više nije dovoljna. Mladi se moraju pripremati za zanimanja koja se mijenjaju pod uticajem digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, ali i za poslove koji nastaju kroz energetsku i zelenu tranziciju. Zbog sve bržeg tehnološkog razvoja i umjetne inteligencije (AI), procjenjuje se da će se čak 22% poslova transformirati do 2030. godine, a 40% vještina više neće odgovarati potrebama tržišta rada.
Jednako su važne komunikacija, timski rad, kritičko razmišljanje, kreativnost, prilagodljivost i sposobnost donošenja odgovornih odluka. Takve vještine mladima ne pomažu samo pri pronalasku posla, nego i pri suočavanju s krizama, izgradnji povjerenja i aktivnijem učešću u zajednici.
Svjetski dan vještina mladih u sjeni obrazovne krize
Dok se govori o znanjima potrebnim za budućnost, milioni djece i mladih još nemaju ni pristup osnovnom obrazovanju. Prema UNESCO-ovom Izvještaju o globalnom praćenju obrazovanja za 2026. godinu, širom svijeta školu ne pohađa oko 273 miliona djece i mladih.
Broj osoba izvan obrazovnog sistema raste već sedmu godinu zaredom, a UNESCO navodi da je iz obrazovanja isključeno približno svako šesto dijete ili mlada osoba. Među razlozima su rast stanovništva, ratovi i druge krize, siromaštvo te smanjivanje budžeta namijenjenih obrazovanju.
Takvi podaci pokazuju da razvoj digitalnih, zelenih i socijalnih vještina ne može biti odvojen od pitanja dostupnosti obrazovanja. Bez ulaganja u škole, nastavnike, stručno obrazovanje i cjeloživotno učenje, dio mladih ostaje izvan tehnoloških i ekonomskih promjena koje oblikuju tržište rada.
Strategija za mlade prvi put na nivou Federacije BiH
Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog strategije za mlade za period od 2025. do 2034. godine i uputila ga Parlamentu FBiH. Riječ je o prvom dokumentu ove vrste na nivou Federacije, dok Bosna i Hercegovina još nema jedinstvenu državnu strategiju za mlade.
Dokument obuhvata zapošljavanje i preduzetništvo, obrazovanje i nauku, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sigurnost, kulturu, sport, okoliš, volontiranje i učešće mladih u odlučivanju. Poseban naglasak stavljen je na stvaranje jednakih prilika i uključivanje mladih u procese u kojima se odlučuje o njihovoj budućnosti.
Federalni zavod za zapošljavanje i tokom 2026. provodi programe namijenjene osobama do 30 godina koje traže prvo radno iskustvo. Mjere uključuju sufinansiranje zapošljavanja mladih sa srednjom, višom i visokom stručnom spremom, dok je poseban program usmjeren na samozapošljavanje i pokretanje vlastitog posla.
Nezaposlenost mladih i dalje među najvećim problemima
Stopa nezaposlenosti mladih od 15 do 24 godine u posljednjem kvartalu 2025. iznosila je 27,9 posto, nakon što je u prethodnom kvartalu bila 33,5 posto. Međutim, u prvom kvartalu 2026. ponovo je porasla na 30,1 posto, što pokazuje da poboljšanja na tržištu rada još nisu stabilna.
Problem nije samo u broju radnih mjesta. Poslodavci često traže praktično iskustvo, digitalne sposobnosti i specifična stručna znanja koja mladi ne steknu tokom školovanja. Zbog toga je povezivanje obrazovnih ustanova s privredom jedan od važnijih uslova za smanjivanje nezaposlenosti i odlaska mladih.
Strategija UNDP-a za angažman mladih u BiH za period od 2026. do 2030. godine navodi da 76,85 posto mladih smatra da razvoj zemlje stagnira. Potpuno zadovoljstvo životom u BiH iskazalo je tek deset posto ispitanih, dok se među problemima izdvajaju ograničene mogućnosti zapošljavanja, nedostupnost kvalitetnih javnih usluga i slabo učešće mladih u odlučivanju.
Početkom jula mladi iz različitih dijelova BiH predali su visokoj predstavnici Evropske unije Kaji Kallas Zajedničku deklaraciju mladih, koju je pripremilo 80 učesnika. Dokument obuhvata vladavinu prava, obrazovanje i poslove budućnosti, društvenu koheziju, energetsku tranziciju te medijsku i informacijsku pismenost.
