Američki predsjednik Donald Trump pokušao je opravdati američki napad na Iran tokom obraćanja na donatorskoj večeri Republikanske stranke u Washingtonu, u trenutku kada sukob sve više pogađa ekonomiju i izaziva nervozu unutar njegove stranke.
Prema izvještajima američkih medija, Trump je na tom skupu tvrdio da SAD ostvaruju uspjehe u sukobu, iako istovremeno rastu cijene goriva, troškovi života i politički pritisak pred izbore.
Govoreći o američkoj akciji, Trump je izbjegavao termin rat, insistirajući da je riječ o “vojnoj operaciji”, uz poruku da su kratkoročne ekonomske posljedice prihvatljive ako se time, kako tvrdi, spriječi Iran da razvije nuklearno oružje. Istovremeno je priznao da je očekivao veći rast cijena nafte i pad berzi nego što se zasad dogodilo.
Ipak, raspoloženje javnosti ne ide mu u prilog. Prema anketi AP-a i NORC-a, 59 posto Amerikanaca smatra da je američka vojna akcija protiv Irana bila pretjerana, dok je 45 posto ispitanih navelo da su ozbiljno zabrinuti zbog mogućeg rasta cijena goriva u narednim mjesecima.
Dodatnu neizvjesnost izazivaju i potezi Pentagona. Reuters je objavio da Sjedinjene Države planiraju uputiti između 3.000 i 4.000 vojnika iz 82. zračno-desantne divizije na Bliski istok, što se tumači kao značajno jačanje američkog vojnog prisustva u regiji.
Zabrinutost zbog razvoja situacije sve otvorenije dolazi i iz redova republikanaca. U Washingtonu raste pritisak da administracija pruži više informacija o ciljevima operacije, mogućim narednim koracima i eventualnom širenju američkog angažmana na terenu, dok dio republikanskih zvaničnika upozorava da bi svaka odluka o slanju kopnenih snaga morala biti donesena krajnje oprezno.
Trump, s druge strane, odgovornost za negativan odjek u javnosti prebacuje na medije, tvrdeći da se u izvještavanju zanemaruje njegova ocjena da je Iran vojno oslabljen. Međutim, istovremeno se nastavlja nestabilnost na energetskom tržištu i politička debata o tome da li sukob može prerasti u dugotrajniju krizu s još težim posljedicama po američku ekonomiju i sigurnosnu politiku.
