Područja poznata kao plave zone privlače pažnju jer u njima ljudi žive duže i zdravije nego u većini svijeta. Do sada je službeno prepoznato pet takvih regija: Ogliastra na Sardiniji, Ikarija u Grčkoj, Okinawa u Japanu, Nicoya u Kostariki i Loma Linda u Kaliforniji. Sada bi se toj listi mogla pridružiti i jedna neočekivana lokacija – Ostrobotnija na zapadu Finske.
Istraživači predlažu uvrštavanje ovog područja zbog izuzetnog životnog vijeka njegovih stanovnika. Prema podacima, novorođenčad u švedskom dijelu Ostrobotnije može očekivati prosječan životni vijek od 83 godine, što je više od finskog prosjeka (81,6) i znatno iznad svjetskog (73). Posebno se izdvaja obalni dio regije, gdje su ljudi aktivni, društveno povezani i rjeđe pate od depresije ili osjećaja usamljenosti.
Tajna dugog života
Žitelji plavih zona dijele slične životne navike: puno se kreću kroz svakodnevne obaveze, hrane se umjereno i zdravo, imaju jasnu svrhu u životu i održavaju čvrste društvene veze. U takvim zajednicama stariji ljudi imaju važnu ulogu i uživaju poštovanje mlađih generacija.
Iako su plave zone popularne, one nisu bez kritika. Pojam je prije dvadeset godina uveo američki novinar Dan Buettner, a kasnije se povezao i s komercijalizacijom zdravog načina života. Neki naučnici tvrde da koncept počiva na nepotpunim ili netačnim podacima. Ipak, stručnjaci poput belgijskog demografa Michela Poulaina nastavljaju ozbiljno proučavati dugovječnost u tim regijama.
Uprkos kontroverzama, ideja plavih zona i dalje potiče nova istraživanja. Ostrobotnija još uvijek nije službeno proglašena plavom zonom, ali pokazuje mnoge osobine koje bi je mogle svrstati među najdugovječnija područja na svijetu.
