Više udruženja žrtava rata i civilnih žrtava rata u Bosni i Hercegovini zatražilo je od nadležnih institucija hitno preispitivanje i poništenje sudskih odluka kojima su registrovani nazivi političkih stranaka koje, kako navode, imaju vezu s presuđenim ratnim zločinima i nasljeđem udruženih zločinačkih poduhvata.
U zajedničkom obraćanju javnosti, Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje „Žena Podrinja“, Udruženje Majke Srebrenice, Udruženje Žene Srebrenice, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH i Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995 izrazili su duboku zabrinutost zbog sudskih odluka kojima je odobrena registracija, odnosno promjena naziva političkih stranaka.
Kako navode, sporno je to što se u nazivima koriste termini i imena povezana s teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i pravosnažno utvrđenim ratnim zločinima.
Posebno su ukazali na rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu kojim je registrovan naziv „Hrvatska stranka prava BiH i Herceg Bosne“, kao i na rješenje Osnovnog suda u Bijeljini kojim je izvršen upis promjena kod političke organizacije „Srpska radikalna stranka dr Vojislav Šešelj“.
Prema stavu udruženja, ove odluke otvaraju ozbiljna pitanja njihove usklađenosti s temeljnim vrijednostima Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, međunarodnim humanitarnim pravom, kao i obavezom poštivanja pravosnažnih presuda međunarodnih sudova.
Udruženja ističu da se naziv „Herceg Bosna“ ne može posmatrati odvojeno od historijskog i pravnog konteksta međunarodnih presuda koje su se odnosile na djelovanje političkih i vojnih struktura povezanih s tim projektom.
Istovremeno navode da korištenje imena Vojislava Šešelja u nazivu političke stranke predstavlja glorifikaciju osobe pravosnažno osuđene za ratne zločine, što, prema njihovoj ocjeni, dodatno vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih porodica.
Podsjećaju i da su izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Izbornog zakona BiH, usvojena zakonska rješenja koja definišu odnos prema presuđenim ratnim zločincima i ratnim zločinima. Zbog toga smatraju neprihvatljivim da institucije, direktno ili indirektno, kroz sudsku registraciju daju legitimitet nazivima koji kod velikog broja građana bude sjećanja na genocid, ratne zločine, progone, logore, etničko čišćenje i druga teška kršenja ljudskih prava.
Naglašavaju da mir, pomirenje i izgradnja demokratskog društva ne mogu biti zasnovani na veličanju osoba osuđenih za ratne zločine niti na političkoj rehabilitaciji projekata koji su bili predmet međunarodnih sudskih postupaka. Poštivanje žrtava, kako poručuju, mora biti minimalni civilizacijski standard svakog demokratskog društva.
Od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine zatražena je hitna pravna analiza spornih sudskih odluka i njihove usklađenosti s Ustavom BiH, međunarodnim pravom i javnim poretkom.
Udruženja traže i pokretanje postupaka za preispitivanje zakonitosti registracija političkih subjekata čiji nazivi sadrže imena pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca ili termine povezane s politikama koje su bile predmet međunarodnih sudskih presuda.
Također zahtijevaju utvrđivanje postojanja zakonskih osnova za poništenje ili izmjenu spornih registracija.
Pozvali su i da se buduće registracije političkih organizacija usklade s principima zaštite ljudskog dostojanstva, prava žrtava i očuvanja mira, te da se razmotri donošenje jasnih zakonskih zabrana glorifikacije ratnih zločinaca kroz nazive političkih organizacija i drugih pravnih subjekata.
Udruženja su najavila da će o svojim zahtjevima obavijestiti domaće i međunarodne institucije, uključujući organe Bosne i Hercegovine, organizacije za zaštitu ljudskih prava, predstavnike Evropske unije, Vijeća Evrope, Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju, OSCE, te Ured visokog predstavnika, OHR.
„Žrtve ratnih zločina imaju pravo očekivati da institucije Bosne i Hercegovine štite istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, a ne da omogućavaju javnu promociju imena i simbola koji su povezani s najtežim stradanjima u novijoj historiji naše zemlje“, navodi se u saopćenju.
Poručili su da neće dozvoliti relativizaciju presuđenih ratnih zločina niti političku glorifikaciju njihovih počinilaca, ističući da Bosna i Hercegovina mora ostati društvo zasnovano na vladavini prava, poštivanju sudskih presuda, zaštiti ljudskog dostojanstva i kulturi sjećanja koja uvažava istinu i štiti žrtve.
