Genocid u Srebrenici ne smije biti predmet relativizacije, poručila su udruženja žrtava i svjedoka genocida, reagujući na odluku gradonačelnika Brčko distrikta BiH da 04. i 11. juli proglasi danima žalosti u Brčko distriktu.
Zajedničko saopštenje potpisuju Udruženje žrtava i svjedoka genocida, Udruženje Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženje „Žena Podrinja“, Udruženje Majke Srebrenice i Udruženje Žene Srebrenice.
Iz ovih udruženja navode da su duboko razočarani i da se najoštrije protive odluci kojom se, kako smatraju, dva datuma stavljaju u isti kontekst. Prema njihovoj ocjeni, takav pristup predstavlja pokušaj relativizacije genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici, što smatraju neprihvatljivim i uvredljivim za preživjele, porodice žrtava i javnost koja poštuje utvrđene historijske i pravne činjenice.
Genocid u Srebrenici utvrđen presudama
Udruženja podsjećaju da je genocid u Srebrenici utvrđen brojnim pravosnažnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, te da ta činjenica, kako navode, ne može biti predmet političkih tumačenja niti dovedena u pitanje administrativnim odlukama.
„Poštujemo svaku nevino stradalu žrtvu, bez obzira na njenu nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost. Upravo zbog poštovanja prema svim žrtvama smatramo da se sjećanje na njih ne smije koristiti za političke svrhe niti za stvaranje narativa koji relativiziraju sudski utvrđene činjenice o genocidu“, navodi se u saopštenju.
Iz udruženja poručuju da je, ukoliko je namjera gradonačelnika bila iskazivanje pijeteta prema svim žrtvama, postojala mogućnost donošenja dvije odvojene odluke. Na taj način bi se, smatraju, poštovala historijska, pravna i društvena posebnost svakog od ovih datuma.
Donošenjem jedinstvene odluke, kako navode, ostavlja se utisak da cilj nije dostojanstveno odavanje počasti žrtvama, nego njihova politička instrumentalizacija.
Gradonačelnik Brčko distrikta BiH ranije je naveo da odluke o proglašenju dana žalosti predstavljaju izraz poštovanja prema svim žrtvama proteklog rata, bez obzira kojem narodu pripadaju, kao i čin solidarnosti s porodicama i sunarodnicima.
Svake godine 4. jula organizuje se skup u Bratuncu povodom godišnjice početka stradanja Srba u srednjem Podrinju i Birču od 1992. do 1995. godine. U presudama Suda BiH konstatovano je da je grupa civila srpske nacionalnosti zarobljenih u Zalazju 12. jula 1992. godine dovezena do policijske stanice, a potom odvezena u pravcu bivšeg suda u Srebrenici. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su 2010. godine na lokalitetu deponije smeća na putu Srebrenica, Zalazje.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju u presudama je utvrdio da je u julu 1995. godine počinjen genocid u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 7.000 srebreničkih muškaraca i dječaka.
Udruženja žrtava posebno upozoravaju da je relativizacija genocida jedan od najčešćih oblika njegovog negiranja. Smatraju da svaki pokušaj izjednačavanja genocida s drugim ratnim zločinima, suprotno utvrđenim sudskim činjenicama, narušava proces suočavanja s prošlošću i pomirenja.
Zbog toga su pozvali gradonačelnika Brčko distrikta BiH da preispita i povuče odluku, a predstavnike Skupštine i Vlade Brčko distrikta BiH da se jasno ograde od ovakvog postupanja i spriječe zloupotrebu stradanja žrtava u političke ili predizborne svrhe.
