Novi reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini trebao bi biti izabran 10. oktobra, čime će nakon 14 godina biti završena era Huseina ef. Kavazovića na čelu Islamske zajednice. U dosadašnjem procesu izdvojila su se tri imena, sarajevski muftija Nedžad ef. Grabus, mostarski muftija Salem ef. Dedović i direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Mensur ef. Malkić.
Konačnu listu kandidata Sabor Islamske zajednice trebao bi utvrditi 5. septembra, nakon čega će uslijediti predstavljanje kandidata i izbor novog poglavara. Aktuelni reisul-ulema Husein ef. Kavazović, koji Islamsku zajednicu predvodi od 2012. godine, više nema mogućnost kandidature jer završava drugi uzastopni sedmogodišnji mandat. Izbori su raspisani odlukom Sabora 18. aprila ove godine.
To, međutim, nije samo pitanje ko će zauzeti Kavazovićevo mjesto. Reisul-ulema je najviši vjerski autoritet Islamske zajednice, ali njegov izbor u velikoj mjeri određuje i oblasti kojima će Zajednica tokom narednih sedam godina posvećivati najviše pažnje.
Upravo zbog toga iskustva trojice potencijalnih kandidata otkrivaju zanimljive razlike. Jedan iza sebe ima višegodišnje iskustvo organizovanja muslimanske zajednice u evropskom okruženju, drugi dolazi iz Hercegovine, gdje su pitanja povratka, vakufske imovine i položaja Bošnjaka svakodnevna tema, dok je treći godinama neposredno uključen u organizaciju vjerskog života iz samog središta Rijaseta.
Novi reisul-ulema nasljeđuje već jasno postavljen smjer
Da bi se moglo govoriti o tome šta bi svaki kandidat mogao donijeti, važno je razumjeti šta ostavlja Kavazović.
Njegov program za mandat 2019–2026. bio je zasnovan na autentičnosti, otvorenosti i solidarnosti, očuvanju islamske tradicije Bošnjaka, institucionalnoj autonomiji Zajednice, jačanju džemata i položaja imama, razvoju obrazovanja, mekteba i medresa, radu s mladima i ženama, brizi o povratničkim zajednicama i dijaspori te daljem razvoju evropskog identiteta bosanskih muslimana i saradnji s drugim vjerskim zajednicama.
Kavazović je istovremeno tokom mandata ostao veoma prisutan u javnom prostoru, posebno kada je riječ o položaju Bošnjaka, Bosni i Hercegovini, povratnicima, kulturi sjećanja i odnosu prema dijaspori. Još prilikom reizbora 2019. poručivao je da ne želi mijenjati pravac Zajednice, nego eventualno brzinu njenog razvoja.
Zato se pitanje kontinuiteta ne može svesti na to koji kandidat najviše liči na Kavazovića. Svaki od trojice mogao bi nastaviti jedan dio tog kursa, ali s drugačijim naglaskom.
Nedžad Grabus, jači evropski i međunarodni profil
Nedžad ef. Grabus među trojicom ima možda najizraženije iskustvo djelovanja u evropskom okruženju. Rođen je 1968. godine u Travniku, završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, gdje je magistrirao i doktorirao, a danas je profesor akaida i sarajevski muftija. Radio je i u medijima, uključujući religijski program Radija BiH.
Posebno je značajan njegov dugogodišnji period na čelu Islamske zajednice u Sloveniji. Grabus je muftija u Ljubljani postao 2006. godine, a njegovo tamošnje djelovanje obilježili su institucionalno jačanje Zajednice i dugogodišnji projekat izgradnje Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Islamska zajednica u Sloveniji upravo mu pripisuje važnu ulogu u izgradnji Centra, očuvanju jedinstva Zajednice i afirmaciji njenog položaja u slovenskom društvu.
Njegov izbor mogao bi zato značiti snažnije usmjerenje prema muslimanima u Evropi, dijaspori, međunarodnom predstavljanju Islamske zajednice, međureligijskom dijalogu i pozicioniranju bosanskog iskustva islama u evropskom kontekstu.
Upravo u tom segmentu Grabus bi mogao biti vrlo blizu jednom važnom dijelu Kavazovićevog kursa. Aktuelni reis je u svom programu posebno insistirao na Islamskoj zajednici kao autohtonoj evropskoj muslimanskoj zajednici, otvorenoj za saradnju s drugim religijama i muslimanskim zajednicama u Evropi. Grabus je takav model praktično godinama vodio u Sloveniji.
Salem Dedović, snažniji glas prema društvenim i nacionalnim pitanjima
Salem ef. Dedović dolazi iz potpuno drugačijeg ambijenta. Rođen je 1976. godine kod Nevesinja, završio je Gazi Husrev-begovu medresu i studij na Al-Azharu u Kairu, a prije imenovanja za mostarskog muftiju 2014. radio je kao imam, glavni imam, profesor i vjeroučitelj.
Njegova biografija posebno je vezana za rad s mladima, mektebsku nastavu, organizovanje rada sa ženama, obrazovanje, vakufe i međureligijsku saradnju. Autor je i rada o mostarskim vakufima, a godinama djeluje na području Muftijstva koje obuhvata veoma širok prostor Hercegovine, uključujući brojne povratničke džemate.
Posljednjih godina Dedović je mnogo vidljiviji i u javnim raspravama o položaju Bošnjaka u Mostaru i Hercegovini, povratničkim sredinama i zaštiti vakufske imovine.
Njegov izbor mogao bi zato donijeti još snažnije prisustvo Islamske zajednice u pitanjima položaja Bošnjaka u osjetljivim sredinama, povratka, zaštite vjerske i kulturne baštine te vakufske imovine. Iskustvo Hercegovine moglo bi biti preneseno na širi nivo Zajednice.
Dedović je zanimljiv i kada je riječ o mogućem kontinuitetu s Kavazovićem. Bio je kandidat i 2019. godine, ali se povukao iz procesa naglašavajući da su mu prioriteti stabilnost, kontinuitet razvoja i autonomija Islamske zajednice. Nakon toga podržao je Kavazovićev reizbor.
Zbog toga bi upravo Dedović mogao biti kandidat kod kojeg bi kontinuitet bio posebno primjetan u javnoj ulozi reisul-uleme, snažnom govoru o društvenim pitanjima, položaju Bošnjaka i važnosti autonomne Islamske zajednice.
Mensur Malkić, kontinuitet iz samog centra Rijaseta
Mensur ef. Malkić ima drugačiju prednost, on je od trojice kandidata najdirektnije vezan za svakodnevno funkcionisanje sadašnjeg Rijaseta.
Na mjesto direktora Uprave za vjerske poslove imenovan je krajem 2022, a dužnost je preuzeo početkom 2023. godine. Istovremeno je hafiz i prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.
Uprava koju vodi zadužena je praktično za srž organizovanog vjerskog života Islamske zajednice, od imameta, hutbi i mektebske nastave, preko hifza, zekata, sadekatu-l-fitra, hadža i umre, do programa za mlade i žene, rada u bolnicama, zatvorima i Oružanim snagama, porodičnog savjetovanja i odnosa sa džematima.
Ako bi Malkić postao novi reisul-ulema, njegov dosadašnji profesionalni put sugeriše da bi posebno mogao ojačati unutrašnju vjersku organizaciju, položaj imama, mektebsku nastavu, rad s džematima i standardizaciju vjerskih programa.
Od sva tri imena upravo bi njegov izbor vjerovatno predstavljao najizraženiji institucionalni kontinuitet sadašnjeg Rijaseta, jer posljednje godine provodi unutar strukture koja realizuje veliki dio politike i programa Kavazovićevog mandata. To ne znači da bi vodio identičnu politiku, nego da od trojice kandidata najbolje poznaje svakodnevni mehanizam sadašnje centralne uprave.
Ko je onda najbliži Kavazovićevom “kursu”?
Odgovor zavisi od toga šta se pod tim kursom podrazumijeva.
Ako se govori o institucionalnom kontinuitetu, vjerskom životu, imamima i unutrašnjem funkcionisanju Rijaseta, Malkićev profesionalni put čini ga najdirektnijim nastavkom sadašnjeg sistema.
Ako se misli na javni angažman, pitanja položaja Bošnjaka, povratničkih zajednica, autonomije Islamske zajednice i njene društvene uloge, Dedovićev dosadašnji rad ima mnogo dodirnih tačaka s načinom na koji je Kavazović javno djelovao.
Ako je riječ o evropskom identitetu Islamske zajednice, dijaspori, međunarodnim odnosima i međureligijskom dijalogu, Grabus ima najizraženije praktično iskustvo i mogao bi upravo taj dio Kavazovićevog naslijeđa dodatno razvijati.
Zato sadašnji izbor ne izgleda kao izbor između kontinuiteta i potpunog zaokreta. Sva trojica kandidata izrasla su unutar iste Islamske zajednice i godinama obavljaju neke od njenih najodgovornijih funkcija. Veća razlika mogla bi biti u tome koji će dio postojeće politike dobiti veći prostor u narednih sedam godina.
Za ozbiljniju procjenu bit će posebno važan septembar. Tek nakon što Sabor 5. septembra potvrdi konačnu listu i kandidati predstave svoje programe moći će se preciznije govoriti o njihovim planovima, prioritetima i eventualnim razlikama. Izbor novog reisul-uleme planiran je za 10. oktobar.
Čitajte i ovo Brojni vjernici u Lukavcu na svečanom otvorenju Islamskog centra
