Svjetska zdravstvena organizacija saopćila je da je do 8. maja potvrđeno šest slučajeva hantavirusa od ukupno osam sumnjivih slučajeva prijavljenih nakon izbijanja zaraze na kruzeru MV Hondius u Atlantskom okeanu.
Prema podacima WHO-a, ukupno je prijavljeno osam slučajeva, među kojima su i tri smrtna ishoda, što predstavlja stopu smrtnosti od 38 posto.
“Šest slučajeva laboratorijski je potvrđeno kao infekcija hantavirusom, a svi su identificirani kao posljedica virusa Anda, za koji se zna da se prenosi između ljudi”, navedeno je iz WHO-a.
Preostala dva slučaja trenutno se smatraju vjerovatnim.
WHO navodi da su četiri pacijenta hospitalizirana. Jedan se nalazi na intenzivnoj njezi u Johannesburgu u Južnoafričkoj Republici, dva pacijenta su u različitim bolnicama u Nizozemskoj, dok je jedan hospitaliziran u Zürichu u Švicarskoj.
Osoba koja se liječila u bolnici u Düsseldorfu u Njemačkoj testirana je negativno, zbog čega se više ne smatra slučajem povezanim s ovom zarazom. Podsjećamo, kruzer MV Hondius, koji je plovio iz Argentine prema Zelenortskim Otocima, dospio je u fokus međunarodne javnosti nakon što je WHO objavio da su tri putnika preminula, uz sumnju da su bili zaraženi hantavirusom.
Šta je hantavirus, kako se virus prenosi i koliko je opasan?
Hantavirusi su grupa virusa koje prenose glodari, a ljudi se mogu zaraziti kontaktom sa izlučevinama zaraženih životinja ili udisanjem prašine kontaminirane njihovim urinom, izmetom ili pljuvačkom, saopćeno je iz JZU Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Kako navode iz Instituta, riječ je o prirodnožarišnim infekcijama, što znači da je za pojavu bolesti potrebno da u određenom životnom staništu postoje glodari koji su rezervoar virusa.
Ljudi se najčešće zaraze boravkom u prostoru koji je kontaminiran izlučevinama zaraženih glodara. Andes virus, koji je pronađen u Južnoj Americi, trenutno je jedini hantavirus za koji je poznato da se može prenositi s čovjeka na čovjeka, i to u situacijama bliskog i produženog kontakta.
Iz Instituta pojašnjavaju da se najčešće javljaju dva klinička oblika bolesti. Prvi je hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom, odnosno HFRS, zarazna bolest koju karakterišu groznica, sklonost krvarenju i problemi s bubrezima. Ovaj oblik prisutan je uglavnom u Evropi i Aziji, javlja se i na našim područjima, a u općoj populaciji poznat je kao mišija groznica.
Drugi oblik je hantavirusni kardiopulmonalni sindrom, odnosno HCPS, koji utiče na srce i pluća, te može dovesti do problema s disanjem i radom srca. Ovaj oblik se uglavnom javlja na području Amerike.
Za sprečavanje širenja ovog virusa, kako ističu iz Instituta, važna je kontrola brojnosti populacije glodara. Mjere dezinfekcije i deratizacije, kao opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, kao i obaveza održavanja sanitarno-tehničkih i higijenskih uslova za određene površine i objekte, propisani su Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske.
Mjere deratizacije provode se u propisanim periodima na javnim površinama, u naseljenim mjestima, objektima za snabdijevanje vodom za piće, objektima za proizvodnju i promet hrane i predmeta opće upotrebe, kao i drugim prostorima gdje postoji rizik od pojave glodara.
Pri boravku u prirodi preporučuje se redovna higijena ruku sapunom i toplom vodom, kao i dezinfekcija. Potrebno je izbjegavati područja infestirana glodarima, koristiti higijenski ispravnu i zdravstveno sigurnu vodu i namirnice, te spriječiti kontaminaciju vode, hrane i predmeta opće upotrebe.
Iz Instituta savjetuju da se hrana i voda čuvaju u zatvorenim spremnicima, da se koristi flaširana voda kada je to potrebno, te da se hrana pravilno čuva i termički obrađuje. Također, ne preporučuje se korištenje plodova ubranih u prirodi, niti pijenje vode iz otvorenih voda u prirodi.
Važno je održavati higijenu u domaćinstvima, dvorištima i poljoprivrednim područjima, uklanjati otpad i koristiti kante za smeće sa zatvorenim poklopcima. Pri čišćenju potencijalno kontaminiranih prostora potrebno je koristiti ličnu zaštitnu opremu i vlažne načine čišćenja, bez podizanja prašine.
Prema podacima JZU Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, u RS su u 2025. godini registrovana tri slučaja hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom. U 2024. godini evidentirana su dva slučaja, dok je 2023. godine registrovano 14 slučajeva.
