Državljanima Bosne i Hercegovine sve češće se odbija ulazak u zemlje Evropske unije, a među najčešćim razlozima nisu samo problemi s putnim dokumentima. Putnici mogu biti vraćeni i ako ne mogu jasno objasniti svrhu putovanja, nemaju dovoljno novca za planirani boravak ili su prekoračili dozvoljeni period boravka u šengenskom prostoru.
Prema podacima navedenim u izvještajima Evropske komisije i Eurostata, državljanima BiH ulazak u EU odbijen je 4.010 puta tokom 2023. godine. Taj broj porastao je na 5.070 u 2024. godini, dok je tokom 2025. zabilježeno 4.625 odbijanja ulaska. Iako je prošle godine zabilježen pad u odnosu na 2024, broj je i dalje veći nego 2023. godine.
Najveći broj odbijanja ulaska bh. državljana bilježi se na granici s Hrvatskom, a među državama u kojima se također evidentiraju takvi slučajevi su Njemačka, Slovenija, Italija i Mađarska.
Zašto granična policija može odbiti ulazak?
Jedan od čestih razloga jeste to što putnik ne može uvjerljivo objasniti svrhu i uslove boravka. Granični službenici mogu tražiti dodatna pojašnjenja ako postoji sumnja da osoba dolazi radi rada bez potrebne dozvole, iako navodi da je krenula u turističku posjetu ili kod prijatelja.
Problem može predstavljati i prekoračenje pravila prema kojem državljani zemalja izvan EU, koji koriste bezvizni režim, u šengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojeg perioda od 180 dana. Prekoračenje se može utvrditi i elektronskim evidencijama ulazaka i izlazaka.
Među ostalim razlozima su upozorenje ili zabrana evidentirana u Šengenskom informacionom sistemu (SIS), nevažeći putni dokument te nedostatak dokaza da putnik može finansirati svoj boravak.
Koliko novca treba imati za putovanje?
Ne postoji jedinstven iznos koji vrijedi za sve države Evropske unije. Potrebna sredstva zavise od zemlje u koju putujete, dužine boravka i toga imate li unaprijed osiguran smještaj ili pozivno pismo.
Prema podacima iz izvornog izvještaja, za Hrvatsku se navodi 70 eura po danu, odnosno 30 eura uz odgovarajuće dokaze poput garantnog pisma ili rezervacije smještaja. Za Njemačku se navodi 45 eura dnevno, a za Mađarsku 40 eura. U drugim državama primjenjuju se drugačiji iznosi i kriteriji.
Važno je imati na umu da se prihvatljivost dokaza o finansijskim sredstvima procjenjuje u skladu s pravilima države u koju putujete. Prije polaska treba provjeriti aktuelne uslove za konkretnu destinaciju.
Ako prenosite 10.000 eura ili više u gotovini, odnosno protivvrijednost tog iznosa u drugim valutama, prilikom ulaska u EU potrebno je prijaviti gotovinu carinskim organima.
Koje dokumente trebate imati na granici?
Za putovanje je neophodan važeći pasoš koji mora biti izdat u posljednjih deset godina i važiti najmanje tri mjeseca nakon planiranog datuma izlaska iz šengenskog prostora.
Granični službenici mogu tražiti i dokaz o svrsi putovanja, rezervaciju smještaja ili pozivno pismo, povratnu kartu te dokaz o dovoljnim finansijskim sredstvima. Osobe koje putuju radi studiranja trebale bi imati i odgovarajuću dokumentaciju o upisu ili svrsi boravka.
Sredstva za putovanje mogu se dokazivati gotovinom, platnim karticama ili drugim prihvatljivim dokazima. Pritom je važno da informacije koje putnik daje graničnim službenicima budu u skladu s dokumentacijom koju posjeduje.
Da li odbijanje ulaska znači zabranu putovanja?
Odbijanje ulaska ne znači automatski da je osobi zabranjeno buduće putovanje u Evropsku uniju. Međutim, odluka o odbijanju i okolnosti slučaja mogu biti evidentirane u odgovarajućim sistemima.
Mogućnost ponovnog putovanja zavisi od razloga zbog kojeg je ulazak odbijen i od toga jesu li ispunjeni svi propisani uslovi. U slučajevima krivotvorenih dokumenata ili drugih ozbiljnih povreda propisa moguće su i dodatne pravne posljedice, uključujući zabranu ulaska.
Zbog toga je prije puta važno provjeriti rok važenja pasoša, izračunati dane provedene u šengenskom prostoru i pripremiti dokaze o svrsi putovanja, smještaju i finansijskim sredstvima.
