Zašto se ježimo pitanje je koje se gotovo svima javilo u trenutku kada nas pogodi hladan vjetar ili kada prvi takt omiljene pjesme izazove neobjašnjiv talas niz kičmu.
Dlačice na rukama se podignu, koža se naježi, a tijelom prođe snažan osjećaj koji ne možemo lako objasniti. Iako djeluje kao sitna reakcija, odgovor na to zašto se ježimo krije se duboko u biologiji i evoluciji čovjeka.
Ovaj fenomen naziva se piloerekcija i nastaje kada se mikroskopski mišići ispod kože stegnu. Njihova osnovna uloga bila je da pomognu našim precima da zadrže toplotu i da u opasnim situacijama izgledaju veće i zastrašujuće.
Zašto se ježimo i kakva je veza s precima
Ispod svake dlačice na ljudskom tijelu nalazi se mali mišić poznat kao arrector pili. Kada se on aktivira, dlaka se uspravi, a koža dobije karakterističan naborani izgled.
Kod životinja sa gustom dlakom ovaj mehanizam ima jasnu svrhu, zadržavanje toplote stvaranjem izolacionog sloja vazduha i vizuelno uvećavanje tijela u susretu s predatorima.
Kod ljudi je krzno davno nestalo, ali refleks je ostao. Kada se pitamo zašto se ježimo, zapravo posmatramo evoluciju koja i dalje djeluje kroz naš nervni sistem, iako više nema praktičnu zaštitnu funkciju kao nekada.
Emocije koje aktiviraju isti mehanizam
Ježenje se ne javlja samo zbog hladnoće. Mnogi su osjetili isti osjećaj tokom snažnih emotivnih trenutaka, uz muziku, filmove ili neočekivane situacije.
U tim trenucima mozak reaguje oslobađanjem adrenalina, hormona koji tijelo stavlja u stanje pojačane budnosti.
Tijelo ne pravi jasnu razliku između fizičke prijetnje i emocionalnog uzbuđenja. Zbog toga se isti mišići ispod kože aktiviraju i kada smo dirnuti, uplašeni ili duboko impresionirani. To objašnjava zašto se ježimo čak i kada nam nije hladno, jer nervni sistem reaguje na intenzitet doživljaja.
Neočekivana veza između ježenja i rasta kose
Naučna istraživanja posljednjih godina otvorila su novo poglavlje u razumijevanju ovog procesa. Studije su pokazale da nervne ćelije uključene u piloerekciju imaju direktnu vezu s matičnim ćelijama dlake.
Dugotrajnija izloženost hladnoći može stimulisati ove ćelije i pokrenuti regenerativne procese.
To znači da refleks zbog kojeg se pitamo zašto se ježimo nije samo beskoristan ostatak prošlosti, već dio složenog sistema kojim tijelo reaguje, prilagođava se i obnavlja.
Ježenje može prethoditi promjeni temperature, emocionalnom stresu, ali ponekad i imunološkom odgovoru organizma.
Razumijevanje toga zašto se ježimo pokazuje koliko je ljudsko tijelo povezano s vlastitom istorijom i koliko sofisticirano reaguje na spoljašnje i unutrašnje podražaje, čak i onda kada toga nismo svjesni.
