Općinski sud u Živinicama donio je i javno objavio presudu u ponovljenom postupku protiv više optuženih zbog tragedije koja se dogodila na površinskom kopu Dubrave, a koja se odnosi na period od 11. novembra 2014. do 21. februara 2015. godine. Riječ je o predmetu koji se vodi zbog nepridržavanja propisa o tehničkim pravilima pri izvođenju rudarskih radova i provođenju zaštitnih mjera, što je, prema ocjeni suda, dovelo do teških posljedica po opću sigurnost ljudi i imovine.
Sud je utvrdio da su Suad Zonić, tadašnji izvršni direktor za proizvodnju i održavanje u Rudnik Kreka d.o.o. Tuzla, Sakib Muhtarević, rukovodilac rudnika Dubrave, Sakib Halilčević, tehnički rukovodilac rudnika Dubrave, Nedim Šljivić, tehnički rukovodilac BTK u rudniku Dubrave, te Mirad Delić, tehnički rukovodilac BTO u rudniku Dubrave, odgovorni za propuste koji su kvalifikovani kao krivično djelo teška krivična djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine, prema odredbama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.
Za navedeno krivično djelo sud je Suada Zonića osudio na kaznu zatvora u trajanju od tri godine i šest mjeseci. Sakib Muhtarević i Sakib Halilčević osuđeni su na po dvije godine i šest mjeseci zatvora, dok su Nedim Šljivić i Mirad Delić osuđeni na po dvije godine zatvora. Optuženi Asim Brčaninović, koji je u tom periodu bio rukovodilac službe zaštite na radu u rudniku Dubrave, oslobođen je od optužbe.
Pored zatvorskih kazni, sud je izrekao i sigurnosne mjere zabrane obavljanja dužnosti u trajanju od tri godine, koje će se primjenjivati od dana pravosnažnosti presude. Ove mjere odnose se na zabranu obavljanja rukovodećih i tehničkih funkcija u rudniku Dubrave za osuđene Muhtarevića, Halilčevića, Šljivića i Delića.
Sud je također odlučio da se nasljednici oštećenih Alema Dedića, Edina Hérića, Adela Šehića i Reufa Alibašića sa svojim imovinsko pravnim zahtjevima u cijelosti upućuju na parnični postupak, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Općinski sud u Živinicama naglašeno je da je riječ o prvostepenoj presudi koja još nije pravosnažna, te da stranke u postupku i njihovi branioci imaju zakonsko pravo žalbe.
