Irski pravnik Aonghus Kelly, jedan od vodećih međunarodnih stručnjaka za ratne zločine i tranzicijsku pravdu, učestvovao je na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji gdje je govorio o značaju suočavanja s prošlošću za dugoročni mir i sigurnost. Njegova karijera obuhvata rad na slučajevima u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Kambodži, Iraku i Ukrajini, gdje trenutno, kao dio Evropske savjetodavne misije (EUAM), pomaže tužiocima u dokumentovanju zločina počinjenih tokom ruske invazije.
Kelly je naglasio da suočavanje sa zločinima nije samo pravna, nego i sigurnosna strategija. „Ignorisati prošlost znači pripremati teren za nove sukobe. Ako se BiH želi pridružiti Evropskoj uniji, mora se baviti pitanjima prošlosti na način koji uključuje žrtve i preživjele, a ne da se oni koriste za političke ciljeve“, rekao je.
Podsjetio je da pravda ne podrazumijeva uvijek samo sudske procese, već može imati oblik komisija za istinu i pomirenje ili drugih mehanizama. Suština je, istakao je, da procesi budu vođeni iskreno i u interesu žrtava.
Govoreći o svom angažmanu u Ukrajini, Kelly je opisao izazove rada u ratnim okolnostima – od nedostatka resursa i ogromnog broja predmeta, do stalne prijetnje napadima. Kao posebne prepreke naveo je i traumatizirane svjedoke te masovni odlazak stanovništva, što otežava istrage.
Često povlači paralele između BiH i Ukrajine. „Najvažnija lekcija iz BiH je da bez dokaza nema pravde. Možete imati sve teorije, ali bez dokaza ne postoji proces“, naglasio je.
Dodao je i da je iskustvo rada u BiH pokazalo značaj jačanja kompletnog pravosudnog sistema – od tužilaca i istražitelja do advokata i nezavisnog sudstva.
Pitanje nestalih osoba, prema njegovim riječima, ostaje jedno od najvećih opterećenja u postkonfliktnim društvima. „Za porodice, to je nepodnošljivo. Oni žele pronaći posmrtne ostatke svojih najbližih i zatvoriti to poglavlje“, rekao je.
Kelly je naglasio i važnost brige o mentalnom zdravlju onih koji rade na dokumentovanju ratnih zločina, podsjećajući da su mnogi njegovi kolege u BiH platili visoku cijenu vlastitim zdravljem.
Upozorio je i na licemjerje Zapada u primjeni međunarodnog prava. „Govoreći o Ukrajini, koristimo prave riječi. Ali kada je riječ o Palestini, ponašamo se drugačije. To potkopava sistem zasnovan na pravilima“, rekao je, dodavši da su napadi na Međunarodni krivični sud globalni problem.
Na kraju je ponovio ključnu poruku: „Možete imati društvo koje funkcioniše i bez pravde, ali to nije slobodno društvo. Ako želite slobodu i ljudska prava, pravda mora biti u temelju.“
