Komunikolog i PR stručnjak doc. dr. Damir Šehanović, specijaliziran za kulturnu diplomatiju, imidžing i brending država, smatra da se novi imidž Bosne i Hercegovine mora graditi na temeljima njenog bogatog i slojevitog identiteta, koji je, kako kaže, mnogo stariji od političkih i administrativnih podjela.
– Bosna i Hercegovina je imala svoj identitet mnogo prije nego što su nastali entiteti. Njeni ljudi, narodi, bogatstvo i ljepota raznolikosti čine esenciju bh. identiteta, ističe Šehanović u razgovoru za Fenu.
Navodi da je kulturna i emocionalna povezanost naroda u BiH snažnija od političkih razlika, što potvrđuju i istraživanja koja su pokazala da Bošnjaci, Hrvati i Srbi gotovo jednako vide ključne simbole identiteta države – otvorenost i gostoljubivost ljudi, prirodne ljepote i multikulturalnost.
– To su vrijednosti koje svi u BiH prepoznaju i dijele. Upravo one mogu postati nova osnova za savremeni identitet naše zemlje, dodaje Šehanović.
Učestvujući kao panelist na konferenciji “Medijske inovacije i trendovi”, održanoj u Tuzli, Šehanović je objasnio da je razlika između identiteta i imidža ključna:
– Identitet je ono što jesmo, a imidž je način na koji nas drugi vide. Moj identitet ostaje isti, bez obzira jesam li u šorcu, odijelu ili na biciklu – to sam i dalje ja, samo drugačije percipiran. Isti princip vrijedi i za države i brendove.
Dodaje da se svaka strategija mora početi od autentičnog identiteta, jer tek iz njega proizlazi slika koju želimo projektovati prema vani.
– Identitet BiH je kompleksan, svestran i lijep, ali slika koju šaljemo svijetu to ne odražava u potpunosti. Potrebno je strateški osmisliti kako te vrijednosti pretvoriti u snažan, prepoznatljiv imidž koji će Evropa i svijet uvažavati, naglašava on.
Kada je riječ o kulturnoj diplomatiji, Šehanović posebno ističe potencijal filmske industrije, koja, po njegovim riječima, može biti najvažniji alat za jačanje međunarodnog ugleda BiH.
– Zagovaram stav da je kultura naš najbolji izvozni proizvod. Film može biti moćan instrument kulturne diplomatije – to su dokazali Tanović, Žbanić i drugi autori koji su BiH ucrtali na svjetsku mapu umjetnosti. Međutim, problem je što ne postoji sistem koji podržava industriju, pojašnjava.
Podsjeća da su Turska i skandinavske zemlje uspjele stvoriti prepoznatljive filmske stilove zahvaljujući državnoj podršci i jasnim strategijama.
– Bosna i Hercegovina je premalo tržište da bi sama održala tempo, ali kroz koprodukcije možemo razviti “balkanski stil” koji bi imao svoje specifičnosti i vrijednosti. Srbija je u tom procesu već otišla daleko, napominje Šehanović.
Prema njegovim riječima, nedostatak sistema i kompetentnih ljudi glavni su problemi u razvoju kulturne diplomatije i filmske industrije.
– Treba nam sistem koji će znati reći – ovo valja, ovo ne valja. Sarajevo Film Festival je najbolji dokaz da se uz znanje i viziju može izgraditi brend koji mijenja percepciju zemlje. Dok su drugi festivali gubili identitet, SFF je rastao i postao simbol BiH u svijetu. U tih sedam dana Sarajevo i BiH šalju najljepše slike i poruke. To nam treba i na drugim nivoima, kaže Šehanović.
Dodaje da su ideje pojedinaca često pokretač promjena, ali da je za održiv napredak potreban organizovan sistem podrške.
– Bosna i Hercegovina ima izvanredne ljude i stručnjake. Vjerujem da možemo promijeniti imidž zemlje, i vani i unutar njenih granica. Kao primjer izdvojio bih Roberta Dacešina, koji je postao najbolji promotor ljepota BiH i stvorio sliku zemlje kakvu zaslužujemo. Ako uspostavimo sistem, možemo ostvariti jednako dobre rezultate i na polju kulturne diplomatije, zaključio je Šehanović.