Krađa identiteta poznatim ličnostima iz Bosne i Hercegovine na internetu postaje sve učestalija pojava, a njihovi podaci i fotografije sve se češće zloupotrebljavaju u lažnim reklamama i prevarama. Stručnjaci upozoravaju da su posljedice po žrtve ozbiljne, te da je potrebno više prijavljivanja, sankcionisanja i edukacije građana.
Poznata sarajevska voditeljica Emela Burdžović i doktor Ismet Gavrankapetanović nedavno su postali žrtve online prevare. Njihovi likovi iskorišteni su u lažnom videu kojim se promoviše „lijek za vid“.
„Krenula je lavina poruka, molbi da ljudima dam više informacija. Nekoliko puta sam oglasila da se radi o lažnom sadržaju, ali poruke nisu prestajale dolaziti. Stari, mladi, različiti profili ljudi koji vape za pomoći“, kazala je Burdžović, dodajući da je riječ o krađi identiteta i zloupotrebi njenog i imena doktora Gavrankapetanovića.
„Iskorišten je određeni autoritet i jednog i drugog u javnosti. No, mene više zabrinjava zloupotreba neukih, naivnih, očajnih ljudi koji u to povjeruju“, naglasila je.
Doktor Gavrankapetanović navodi da je riječ o ozbiljnom obliku zloupotrebe koji bi trebala istraživati policija. „Ljudi koji gledaju ne trebaju biti naivni i nasjedati na prevare. Nikada nisam i nikada neću reklamirati bilo kakav lijek jer je to za ljekara neetično“, rekao je.
Psiholog Remzija Šetić upozorava da u Bosni i Hercegovini postoji nizak nivo digitalne pismenosti i visoka podložnost manipulacijama. „Procjenjujem da će ovakve manipulacije kod određenog broja građana proizvesti efekat da podlegnu takvoj manipulaciji i da onaj koji je manipulirao ima određeni benefit od toga. Društvo treba da ima spreman odgovor, a on mora biti efikasno sankcionisanje i sprečavanje manipulacije građana“, izjavio je Šetić.
Tužilac Nermin Keranović iz Tužilaštva Kantona Sarajevo pojašnjava da su ovakvi slučajevi teško dokazivi. „Potrebno je precizno utvrditi na koji način su lični podaci pribavljeni, gdje i kako su iskorišteni, te povezati te radnje s konkretnom fizičkom osobom. Digitalni tragovi su prolazni, često se nalaze na serverima izvan BiH, a saradnja sa stranim pružateljima usluga zahtijeva dodatno vrijeme i formalne procedure“, objasnio je.
Keranović dodaje da „pravna i institucionalna infrastruktura postoji, ali kapaciteti su ograničeni u odnosu na brzinu razvoja novih tehnologija i kriminalnih obrazaca“.
Svoje iskustvo podijelila je i pjevačica Džejla Ramović, navodeći da je njen glas korišten u reklamama uz pomoć vještačke inteligencije bez njenog pristanka.
Psiholog Šetić objašnjava da krađa identiteta poznatim osobama često izaziva „stanje šoka, osjećaj lične ugroženosti, anksioznost i strah“. Naglašava da je važno da se ovakvi slučajevi odmah prijave i javno objave kako bi se „spriječila manipulacija, zaštitio dignitet i vratilo povjerenje“.
Prema izmjenama Zakona o zaštiti ličnih podataka, koje su stupile na snagu ovog oktobra, zloupotreba ličnih podataka od strane fizičkih osoba sada je jasno definisana kao krivično djelo, što ranije nije bio slučaj. Izmjene uključuju i sankcionisanje digitalnog uznemiravanja, psihološkog nasilja putem interneta, kao i online zlostavljanja djece.
Viši inspektor Saša Petrović iz Federalne uprave policije ističe da su izmjene zakona „značajan iskorak u zaštiti građana, posebno u kontekstu zloupotrebe ličnih podataka putem alata vještačke inteligencije“. „Ove izmjene su uveliko olakšale rad policije, tužilaštava i sudova, omogućivši efikasnije procesuiranje počinilaca koji neovlašteno koriste lične podatke građana u komercijalne, manipulativne ili štetne svrhe“, kazao je Petrović.
Tužilac Kemal Maksumić iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona upozorava da „svako od nas u svom telefonu posjeduje ogroman broj važnih ličnih podataka, čiji gubitak može imati ozbiljne posljedice“.
„Vrlo je važna edukacija građana o sigurnom korištenju interneta, zaštiti lozinki, pravilnom korištenju društvenih mreža i prepoznavanju oblika prevara“, poručio je Maksumić.
On dodaje da je riječ o „raširenoj pojavi u kojoj se neovlašteno koriste podaci javnih osoba, manipuliše slikama i zvukom, te dovode građani u zabludu o kvalitetu proizvoda koji se reklamiraju“. Maksumić ohrabruje građane da svaku krađu identiteta prijave Odjelu za cyber kriminal Federalne uprave policije, te naglašava potrebu za jačanjem istražnih kapaciteta jer su „krivična djela u online prostoru sve učestalija i raznovrsnija“.
