U Mostaru je obilježen Europski dan borbe protiv trgovine ljudima u organizaciji Koordinacionog tima Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) za borbu protiv trgovine ljudima, Ministarstva unutrašnjih poslova HNK i Udruženja „Novi put“ Mostar. Cilj manifestacije bio je podizanje svijesti javnosti o ovom globalnom problemu, s posebnim naglaskom na prevenciju i zaštitu žrtava.
Građani su tokom događaja imali priliku informisati se o radu institucija koje se bave suzbijanjem trgovine ljudima, dok su dijeljeni i edukativni materijali.
Globalni problem s lokalnim posljedicama
Ministar unutrašnjih poslova HNK, Marijo Marić, istakao je da je trgovina ljudima „vrlo ozbiljan, maligan problem na globalnom nivou“.
„Prema podacima Međunarodne organizacije rada, više od 27 miliona ljudi širom svijeta su žrtve trgovine ljudima. Na regionalnom nivou preko 70 posto žrtava su osobe mlađe životne dobi, uglavnom žene i djeca“, kazao je Marić.
On je dodao da MUP HNK pridaje veliki značaj senzibilisanju prema žrtvama, prevenciji i edukaciji javnosti, kao i unapređenju saradnje s drugim policijskim i međunarodnim institucijama.
„Vrijeme je pokazalo da se jednosektorski pristup ne može primjenjivati, zato imamo koordinacioni tim sastavljen od stručnjaka iz različitih oblasti koji provode akcioni plan. Na sreću, nemamo ozbiljnijih prijava ove vrste, ali edukacija i prepoznavanje ranih indikatora su ključni“, rekao je Marić.
Govoreći o problemu prisilnog prosjačenja, ministar je naglasio da sistem još uvijek traži adekvatno rješenje.
„Djeca koja se navode na prosjačenje trebala bi biti smještena u odgojni centar koji je još u fazi formiranja. Taj centar bi djecu zadržavao do 24 sata i zatim ih vraćao u njihove sredine. Na tom procesu se radi, ali još nije zaživio“, dodao je.
Raste broj žrtava trgovine ljudima
Predsjednica Udruženja „Novi put“ Mostar, Abida Pehlić, upozorila je da je problem trgovine ljudima sve izraženiji u Bosni i Hercegovini.
„Ove godine povećan je broj identificiranih žrtava u odnosu na prethodne dvije. Iako je identifikacija rađena samo za prvih šest do devet mjeseci, brojke rastu. Nažalost, pored naših državljana, sve je više stranih žrtava koje se suočavaju s radnom eksploatacijom i seksualnim iskorištavanjem“, istakla je Pehlić.
Prema njenim riječima, u Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu posljednjih godina nije bilo evidentiranih slučajeva, ali Udruženje kontinuirano radi na edukaciji i podršci žrtvama.
„Podstičemo građane da, ako sumnjaju da je neko žrtva trgovine ljudima, to bez ustručavanja prijave policiji. Naša besplatna linija za pomoć stoji im na raspolaganju, a u savjetovalištu pružamo stručnu podršku djeci koja su preživjela različite oblike iskorištavanja, uključujući prinudne brakove i prosjačenje“, navela je Pehlić.
Edukacija i prevencija ključ rješenja
Stručna savjetnica u Ministarstvu obrazovanja HNK i članica Koordinacionog tima, Azemina Gubeljić, naglasila je da je edukacija najvažniji korak u borbi protiv trgovine ljudima.
„Kroz edukacije smo nastojali da svi članovi referalnog mehanizma, ali i građani, prepoznaju osnovne oblike trgovine ljudima, uzroke i načine kako žrtve zaštititi. Edukacija i prevencija su ključ svega“, kazala je Gubeljić.
