Za kršćane koji Božić slave prema Gregorijanskom kalendaru danas je Badnjak, posljednji dan došašća i dan uoči jednog od najradosnijih kršćanskih blagdana Božića.
Badnjak je dan bdjenja, iščekivanja i duhovne priprave za proslavu Isusova rođenja. U vjernicima budi osjećaje nade, mira i zajedništva, a u tijeku su i posljednje pripreme za sutrašnji blagdan.
Tradicionalno se na Badnjak uređuju domovi, kiti božićno drvce te pripremaju kolači i posna jela. Iako post nije obavezan, običaj je da se na ovaj dan ne jede meso. Naziv Badnjak odnosi se i na drvo ili panj koji se, prema staroj tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.
Vrhunac priprave predstavljaju mise polnoćke koje se služe u svim crkvama, najčešće u ponoć, a sve češće i u ranijim večernjim satima kroz tzv. dječje polnoćke, kako bi i najmlađi mogli sudjelovati u euharistijskom slavlju.
Badnji dan i večer obilježeni su brojnim običajima i folklornim sadržajima. Sam naziv dana povezuje se s riječju „bdjeti“, što simbolizira noć provedenu u iščekivanju Božića. U nekim krajevima Bosne i Hercegovine sačuvani su običaji unošenja badnjaka i slame u kuću, paljenja božićnih svijeća te obiteljskog okupljanja uz posnu večeru.
Iako su u urbanim sredinama očuvani tek dijelovi tradicionalnih običaja, Badnjak se i danas obilježava uz božićno drvce, jaslice, božićne pjesme i zajedničku večeru. Sudjelovanje na polnoćki ostaje jedan od najsnažnijih izraza vjere katolika u Bosni i Hercegovini.
