Udruženje žrtava i svjedoka genocida, postupajući u ime deset udruženja, uputilo je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka te razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića.
U zahtjevu su pozvali VSTV BiH da podrži ovu inicijativu, naglašavajući da su razlozi za takav korak detaljno obrazloženi i da su u velikoj mjeri već poznati stručnoj i široj javnosti. Ističu kako je podrška ovakvim inicijativama od ključne važnosti za jačanje vladavine prava, povjerenja građana u pravosuđe i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.
Teške povrede službene dužnosti
Kako navode, zahtjev za disciplinski postupak i smjenu glavnog tužioca podnesen je zbog sumnje na teške povrede službene dužnosti. Pozivaju se na Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, posebno na odredbe koje regulišu disciplinsku odgovornost tužilaca, nadležnosti VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca, moguće disciplinske mjere, uključujući razrješenje, kao i principe zakonitosti, profesionalnosti, nepristrasnosti i efikasnosti rada tužilaštva. Također podsjećaju na obavezu države BiH da osigura efikasno procesuiranje ratnih zločina i zaštitu dostojanstva žrtava.
Prema ovom zakonu, ističu, glavni tužilac podliježe disciplinskoj odgovornosti kao i svaki drugi tužilac, uz zahtjev za posebno visok stepen odgovornosti i zakonitog postupanja, s obzirom na značaj funkcije koju obavlja. Zahtjev se, kako navode, temelji naročito na članovima 56, 57. i 58. Zakona o VSTV-u BiH.
Razlozi za pokretanje smjene
Podnosioci zahtjeva smatraju da postoji niz ozbiljnih i utemeljenih razloga za sumnju da je glavni tužilac BiH počinio teške disciplinske povrede, među kojima navode:
- Opstrukciju u primjeni zakona i nesavjesno obavljanje dužnosti, što se, prema njihovim navodima, ogleda u selektivnoj primjeni zakona, izostanku reakcije u predmetima od posebnog javnog interesa i narušavanju povjerenja javnosti u pravosudne institucije.
- Neopravdana kašnjenja u istražnim i predistražnim radnjama, posebno u predmetima ratnih zločina, gdje se postupci godinama zadržavaju u predistražnoj fazi bez adekvatnog obrazloženja, uz nepoštivanje standarda „razumnog roka“.
- Nepodizanje optužnica za opsadu Sarajeva i druge ratne zločine, uključujući izostanak procesuiranja odgovornih lica, zanemarivanje postojećih domaćih i međunarodnih presuda te raspoloživih dokaza, što, kako navode, ima teške posljedice po prava žrtava, međunarodne obaveze BiH i ugled Tužilaštva BiH.
- Povredu dostojanstva žrtava, jer se nepostupanjem u osjetljivim predmetima žrtvama uskraćuje pravo na pravdu, produbljuje njihova retraumatizacija i narušava princip poštovanja ljudskog dostojanstva.
- Neprimjereno postupanje u slučajevima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca, gdje se, prema njihovim navodima, složeni i društveno osjetljivi slučajevi svode na formalno-tehnička pitanja. Kao primjere navode mural Ratka Mladića u Banjoj Luci i postavljanje spomen-ploče na Vracama, u kojima, kako tvrde, nisu pokrenute istrage iako postoje osnovi sumnje na krivična djela.
Iz Udruženja zaključuju da izostanak reakcije Tužilaštva BiH u ovim slučajevima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužioca.
Zahtjev su, pored Udruženja žrtava i svjedoka genocida, podnijeli i: Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, Žena Podrinja, Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH, Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini te Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija.
