Republika Srpska završila je entitetski dio obaveza potrebnih za pristupanje Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima, poznatom kao SEPA, dok se u Federaciji BiH još čeka usaglašavanje ključnih zakonskih rješenja.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 9. jula Zakon o platnim uslugama, jedan od glavnih uslova za nastavak procesa. Novim propisom omogućava se razvoj otvorenog bankarstva, pristup osnovnom računu svim građanima, jednostavniji prelazak iz jedne finansijske institucije u drugu, kao i transparentnije informisanje klijenata o bankarskim naknadama.
U ovom entitetu ranije su usvojeni i zakoni koji se odnose na unutrašnji platni promet, elektronski novac i poslovanje mikrokreditnih organizacija.
SEPA čeka usaglašavanje zakona u Federaciji BiH
Proces je trenutno zaustavljen u Parlamentu Federacije BiH, gdje Predstavnički dom još nije usaglasio tekstove šest zakona koje je Dom naroda usvojio s dodatnim amandmanima.
Riječ je o zakonima o platnim uslugama, elektronskom novcu, računima za plaćanje, bankama, mikrokreditnim organizacijama i zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Predstavnički dom ranije je podržao predloženi paket, ali je Dom naroda naknadno usvojio amandmane koje je predložio HDZ. Zbog toga je potrebno novo izjašnjavanje Predstavničkog doma, a sjednica na kojoj bi zakoni bili usaglašeni još nije zakazana.
Prema ranijem pisanju portala Klix.ba, amandmani su predloženi na inicijativu Hrvatske pošte Mostar. Istovremeno su se u dijelu političke javnosti pojavile sumnje da bi izmjene mogle omogućiti obavljanje novčanih transakcija putem pošte osobama koje se nalaze pod stranim sankcijama.
U tom kontekstu spominje se zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara, koji se od 2022. godine nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država.
Federalni zastupnik Admir Čavalić upozorio je da je pristupanje BiH SEPA-i tokom ove godine ozbiljno dovedeno u pitanje. Pozvao je rukovodstvo Parlamenta Federacije BiH da bez dodatnog odgađanja zakaže sjednicu Predstavničkog doma.
„Ovo pitanje je bilo planirano još za maj. Više nema prostora za odgađanje. Vrijeme je da završimo posao“, poručio je Čavalić.
BiH u utrci s vremenom
Dodatni problem predstavlja mogućnost da Evropska unija uskoro počne mijenjati i pooštravati pravila za ulazak u SEPA-u, zbog čega bi Bosna i Hercegovina aplikaciju trebala predati što prije.
Proces bi mogao biti otežan i zbog vraćanja BiH na sivu listu MONEYVAL-a, tijela Vijeća Evrope koje prati provođenje mjera za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Nakon usvajanja svih potrebnih zakona, Centralna banka BiH trebala bi Evropskom platnom vijeću predati zvaničnu aplikaciju. Vijeće može odbiti zahtjev ukoliko procijeni da svi kriteriji nisu ispunjeni, iako se takve odluke rijetko donose.
Bosna i Hercegovina i Kosovo trenutno su jedine zemlje Zapadnog Balkana koje nisu dio SEPA sistema.
Jeftinije transakcije za građane i privredu
Pristupanjem SEPA-i znatno bi bile smanjene naknade za novčane transakcije između Bosne i Hercegovine i 41 evropske države.
Procjenjuje se da građani i privreda BiH zbog visokih troškova transfera novca godišnje izgube oko 100 miliona eura, odnosno približno 195 miliona KM.
Bankarske naknade u državama koje nisu dio SEPA-e mogu biti i do šest puta veće. Slanje 100 eura iz inostranstva u Bosnu i Hercegovinu trenutno u prosjeku košta oko 10 KM, dok bi nakon ulaska u SEPA-u takvi transferi mogli biti obavljani bez naknade ili uz znatno niže troškove.
