Šta privlači gromove pitanje je koje se ponovo otvorilo nakon nekoliko dana nestabilnog vremena u Bosni i Hercegovini i regiji. Na planini Hrbina kod Kupresa 21. jula grom je tokom nevremena usmrtio između 30 i 35 ovaca, dok je dan ranije u kampu na otoku Krku teško povrijeđena žena koja je, prema riječima svjedoka, u trenutku udara nosila suncobran.
Pacijentica je prevezena u KBC Rijeka i zadržana na intenzivnom liječenju. Ovi događaji pokazuju koliko brzo boravak na otvorenom može postati opasan kada se približi grmljavinska oluja.
Podsjećamo, Federalni hidrometeorološki zavod je za jučer, izdao upozorenja zbog grmljavine, obilnijih padavina i mogućih lokalnih nepogoda u više dijelova zemlje. Nestabilnosti se prema prognozi nastavljaju ali znatno slabijeg intenziteta. Tokom takvog vremena najvažnije pravilo nije procjenjivati gdje bi grom mogao udariti, nego na prvi zvuk grmljavine ući u čvrstu zgradu ili zatvoreno vozilo s metalnim krovom.
Šta privlači gromove i zašto najviši objekat nije jedino pravilo
Visina, izdvojenost i šiljast oblik mogu uticati na mjesto udara. Zbog toga su usamljeno drvo na livadi, osoba na čistini, stub, jarbol ili objekat na uzvišenju izloženiji od okoline. Ipak, tvrdnja da grom uvijek bira najvišu tačku nije tačna.
Put električnog pražnjenja zavisi od razvoja naboja između oblaka i tla, pa niža tačka može biti pogođena iako se u blizini nalazi viši objekat.
Metal sam po sebi ne privlači grom.
Suncobran, mobilni telefon, sat, nakit ili metalni alat ne djeluju kao magnet koji iz daljine usmjerava munju prema čovjeku. Problem je u tome što metal dobro provodi električnu struju, a osoba koja na otvorenom drži podignut predmet može postati istaknuta tačka u prostoru.
Zato je tokom oluje rizično ostati na plaži, livadi, planinskom pašnjaku ili drugoj čistini, bez obzira na to nosi li osoba metalni predmet.
Slučaj na Krku ne dokazuje da je suncobran privukao grom. Pouzdano je potvrđeno da je žena teško povrijeđena tokom nevremena i da je, prema iskazu svjedoka, nosila suncobran. Bez stručne istrage ne može se tvrditi da je upravo suncobran odredio mjesto udara, ali boravak na otvorenom prostoru za vrijeme grmljavine svakako je predstavljao ozbiljan rizik.
Čitajte i ovo Superćelijska oluja ili olujna ćelija: Znate li razliku?
Zašto je stradalo cijelo stado kod Kupresa
Kod životinja na pašnjaku smrtonosne posljedice često ne nastaju samo direktnim udarom. Kada grom pogodi tlo, drvo ili drugi objekat, dio energije širi se površinom zemlje. Nastaje struja kroz tlo, a razlika električnog potencijala između tačaka na kojima se nalaze noge može provesti struju kroz tijelo.
Ovce, goveda i druge četveronožne životinje posebno su osjetljive jer je razmak između prednjih i zadnjih nogu veći nego razmak između stopala čovjeka. Zbog toga jedan udar u blizini može istovremeno usmrtiti veći broj životinja.
Na osnovu dostupnih izvještaja nije moguće utvrditi je li kod Kupresa riječ o direktnom udaru ili djelovanju struje kroz tlo, ali oba mehanizma mogu objasniti veliki broj stradalih grla.
Gdje se ne treba sklanjati kada počne grmljavina
Usamljeno drvo je jedno od najopasnijih mjesta za zaklon. Grom može pogoditi stablo, preskočiti na osobu koja stoji uz njega ili se kroz korijenje i vlažno tlo proširiti u okolinu.
Opasni su i vrhovi brda, grebeni, otvorena polja, obale, bazeni, jezera, rijeke, metalne ograde i nadstrešnice koje nemaju zatvorene zidove.
Plastenik, šator, sjenica, autobusko stajalište, otvorena garaža i mala šupa ne smatraju se sigurnim skloništima. Čak ni limena šupa nije zamjena za automobil ili čvrstu zgradu, jer može imati velike otvore i metalne površine koje predstavljaju put provođenja električne energije.
Najsigurniji izbor je potpuno zatvorena zgrada s električnim ili vodovodnim instalacijama ili automobil s čvrstim metalnim krovom i zatvorenim prozorima. Nakon posljednjeg zvuka grmljavine trebalo bi sačekati najmanje 30 minuta prije povratka na otvoreno.
Da li treba čučnuti ako nema zaklona
U javnosti se često preporučuje takozvani gromobranski položaj, čučanj sa skupljenim stopalima i glavom spuštenom prema koljenima.
Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti još ga navodi kao krajnju mogućnost kada nema skloništa, ali američka Nacionalna meteorološka služba od 2008. više ne preporučuje oslanjanje na taj položaj jer ne pruža značajnu zaštitu i može stvoriti lažni osjećaj sigurnosti.
Zajednička poruka meteoroloških službi jeste da na otvorenom tokom grmljavine nema potpuno sigurnog mjesta. Ne treba leći na zemlju, sklanjati se pod usamljeno drvo niti čekati da kiša počne. Ako se čuje grmljavina, grom je dovoljno blizu da može pogoditi područje na kojem se nalazite, čak i kada iznad vas još nema kiše.
Osoba koju je pogodio grom ne zadržava električni naboj i sigurno joj je prići. Potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć, provjeriti disanje i, ako je potrebno i ako osoba zna postupak, započeti oživljavanje. Brza reakcija spasioca na Krku pokazala je koliko pravovremena prva pomoć može biti važna dok medicinske ekipe ne stignu.
