Nestanak struje u BiH ponovo se nameće kao pitanje dok ekstremni toplotni val povećava potrošnju električne energije, a dugotrajna suša smanjuje proizvodnju u nekim od najvažnijih elektrana u regionu. Temperature u Bosni i Hercegovini danas dostižu između 33 i 39 stepeni, a na jugu zemlje i do 42 stepena. Slične temperature očekuju se i narednih dana, što znači da će klima-uređaji, rashladni sistemi i druga oprema nastaviti dodatno opterećivati elektroenergetsku mrežu.
Istovremeno, hidroelektrana Đerdap 1 na Dunavu proizvodi tek trećinu uobičajene količine električne energije, dok je u Mađarskoj zbog rekordno niskog vodostaja Dunava pokrenuto potpuno gašenje nuklearne elektrane Pakš, koja osigurava gotovo polovinu električne energije u toj zemlji.
Takve informacije kod stanovnika Bosne i Hercegovine vraćaju sjećanje na 21. juni 2024. godine, kada su u svega nekoliko minuta bez električne energije ostali BiH, Crna Gora, Albanija i dio Hrvatske.
Tada problem nije nastao u elektranama u Bosni i Hercegovini, ali se zbog povezanosti regionalnih mreža poremećaj iz drugih država veoma brzo proširio i izazvao potpuni raspad elektroenergetskog sistema BiH.
Čitajte i ovo Suša u Mađarskoj i Rumuniji oborila vodostaj Dunava, ugrožen rad nuklearnih elektrana
Toplotni val povećava potrošnju, a suša smanjuje proizvodnju
Visoke temperature djeluju na elektroenergetski sistem iz dva pravca. Građani i privreda troše više električne energije, dok hidroelektrane zbog smanjenih dotoka rijeka proizvode manje.
Povećana potrošnja tokom ljeta nekada je bila znatno manja od zimske, ali je masovna upotreba klima-uređaja promijenila taj obrazac. Najveće opterećenje sada se može pojaviti i tokom vrelih ljetnih dana, posebno u poslijepodnevnim satima kada su temperature najviše.
Istovremeno, dug period bez ozbiljnijih padavina smanjuje vodostaje rijeka i dotoke u akumulacije. Hidroelektrane tada moraju pažljivije koristiti raspoloživu vodu i čuvati dio akumulacija za sate kada je električna energija najpotrebnija.
Nizak vodostaj može ugroziti i elektrane koje same ne proizvode energiju iz vode. Termoelektranama i nuklearnim elektranama potrebne su velike količine vode za hlađenje postrojenja, zbog čega ekstremna suša može dovesti do smanjenja proizvodnje ili potpunog zaustavljanja pojedinih blokova.
Đerdap proizvodi tek trećinu uobičajene količine struje
Jedan od najozbiljnijih primjera trenutne energetske situacije je hidroelektrana Đerdap 1, najveća hidroelektrana u Srbiji i jedno od najvažnijih energetskih postrojenja na Dunavu.
Zbog izuzetno niskog vodostaja elektrana dnevno proizvodi nešto više od 5.000 megavatsati, što je približno trećina njene prosječne dnevne proizvodnje. Maj i juni ove godine bili su proizvodno najlošiji od otvaranja Đerdapa 1 1970. godine.
Prognoze pokazuju da bi dotok Dunava mogao pasti na oko 1.500 kubnih metara vode u sekundi, što se smatra približavanjem biološkom minimumu.
Iz Elektroprivrede Srbije tvrde da je snabdijevanje građana i privrede stabilno, ali smanjena proizvodnja Đerdapa znači da se nedostajuća električna energija mora osigurati iz termoelektrana ili uvozom iz susjednih sistema.
Problem je širi od same proizvodnje u hidroelektranama. Nizak Dunav otežava prijevoz energenata i može uticati na rad termoelektrana Kostolac, koje vodu iz rijeke koriste za hlađenje.
Mađarska gasi elektranu koja proizvodi gotovo polovinu njene struje
Još ozbiljnija situacija zabilježena je u Mađarskoj, gdje je zbog rekordno niskog vodostaja Dunava zaustavljen rad nuklearne elektrane Pakš.
Riječ je o jedinoj mađarskoj nuklearnoj elektrani, ukupne snage oko 2.000 megavata, koja u redovnim uslovima osigurava gotovo polovinu električne energije potrebne toj zemlji.
Pakš koristi vodu iz Dunava za hlađenje reaktora. Kako je vodostaj pao ispod nivoa potrebnog za siguran rad, proizvodnja je prvo smanjena na oko deset posto kapaciteta, nakon čega je najavljeno potpuno gašenje elektrane. Postrojenje bi izvan pogona moglo ostati nekoliko sedmica.
Mađarske vlasti pozvale su velike industrijske potrošače da smanje korištenje električne energije. Više od 300 kompanija već je odgovorilo na poziv i smanjilo opterećenje mreže, dok se nedostajuća električna energija pokušava osigurati povećanim uvozom.
Gašenje Pakša ne znači da će zbog toga automatski uslijediti nestanak struje u BiH. Međutim, kada država iznenada ostane bez elektrane koja proizvodi polovinu njene energije, mora povećati uvoz. Time se mijenjaju pravci kretanja električne energije i povećava opterećenje prekograničnih dalekovoda.
Nestanak struje u BiH 2024. bio je upozorenje
Nestanak struje u BiH 21. juna 2024. godine pokazao je koliko brzo problem nastao u jednom dijelu regionalne mreže može zahvatiti nekoliko država.
RTV Slon je tog dana prvi objavio informaciju da je cijela Bosna i Hercegovina ostala bez električne energije, dok je Elektroprivreda BiH ubrzo potvrdila da je došlo do totalnog raspada elektroenergetskog sistema.
Konačna analiza evropskog udruženja operatora prijenosnih sistema ENTSO-E pokazala je da je incident započeo nakon dva kratka spoja na dalekovodima, koja su izazvana kontaktom vodova s previsokom vegetacijom.
Prvo je ispao dalekovod Ribarevine, Podgorica 2 u Crnoj Gori, a zatim i dalekovod Zemblak, Kardia između Albanije i Grčke. Nakon drugog ispada došlo je do brzog pada napona i niza kaskadnih isključenja dalekovoda.
Poremećaj se zatim prenio prema Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Pojedini dalekovodi u BiH, čija je prijenosna moć oko 1.300 megavata, u tom trenutku bili su izloženi tokovima električne energije i do 2.250 megavata.
U narednih 60 do 90 sekundi došlo je do potpunog raspada sistema BiH i prekida snabdijevanja u priobalnom dijelu Hrvatske. NOSBiH je kasnije upozorio da je zbog starosti mreže i promjene načina kretanja električne energije prijeko potrebno investiranje u prijenosnu mrežu.
Sistem je u BiH stabilizovan za približno dva sata, ali su posljedice prekida osjetili građani, privreda, bolnice, telekomunikacijske kompanije i javne službe.
Kratko podsjećanje na 21. juni 2024. godine, tekstove čitajte na linkovima
Raspad elektro sistema?! Bez struje cijela BiH!
Oglasili se iz EP BiH: Totalni raspad elektroenergetskog sistema
Zašto se desio raspad elektro sistema?
Kako su elektroenergetski sistemi povezani?
Bosna i Hercegovina nije energetski izolovana. Njena prijenosna mreža dio je zajedničkog sistema kontinentalne Evrope, a dalekovodima je povezana sa susjednim državama.
Takva povezanost u normalnim uslovima povećava sigurnost. Kada jednoj državi nedostaje električne energije, ona je može uvesti iz drugih sistema. Kada ima višak, može ga izvoziti.
Problem nastaje kada velika elektrana iznenada prestane proizvoditi ili kada ispadne važan dalekovod. Električna energija tada automatski kreće drugim raspoloživim pravcima, zbog čega se može povećati opterećenje vodova u državama koje nisu direktno izazvale poremećaj.
Ukoliko zaštitni sistemi i operatori ne uspiju dovoljno brzo preusmjeriti tokove i stabilizovati napon, dalekovodi se počinju isključivati jedan za drugim. Upravo se to dogodilo u junu 2024. godine.
Zato smanjena proizvodnja na Đerdapu i gašenje nuklearne elektrane u Mađarskoj nisu samo problemi Srbije i Mađarske. Oni mijenjaju količinu električne energije koja se proizvodi, uvozi i prenosi kroz cijeli region.
Kakvo je stanje u hidroelektranama u BiH?
Bosna i Hercegovina je tokom prvih šest mjeseci 2026. godine imala povoljniju hidrološku situaciju nego u istom periodu prošle godine.
Hidroelektrane su u prvom polugodištu proizvele oko 3,13 teravatsati električne energije, što je povećanje od 32,4 posto. Ukupna proizvodnja električne energije u BiH iznosila je oko 7,44 teravatsata, pa je zemlja zadržala status neto izvoznika.
Ti podaci, međutim, obuhvataju i zimske i proljetne mjesece, kada su dotoci bili znatno povoljniji. Oni ne pokazuju pojedinačno trenutno stanje svake akumulacije tokom ovog toplotnog vala.
Javno dostupan objedinjeni dnevni pregled nivoa svih akumulacija i proizvodnje svih velikih hidroelektrana u BiH trenutno nije objavljen.
Zbog toga se na osnovu ukupnih rezultata iz prvog polugodišta ne može zaključiti koliko dugo bi hidroelektrane mogle održavati isti nivo proizvodnje ukoliko se suša nastavi.
BiH ima hidroelektrane na Neretvi, Drini, Trebišnjici, Vrbasu i drugim rijekama, ali se njihove akumulacije i proizvodnja razlikuju. Povoljnije stanje na jednoj rijeci ne mora značiti da je stanje isto u cijeloj državi.
Da li BiH prijeti novi raspad sistema?
Nestanak struje u BiH ne može se predvidjeti samo na osnovu visoke temperature, smanjene proizvodnje Đerdapa ili gašenja jedne elektrane u Mađarskoj.
Trenutna situacija nije dokaz da će se kolaps iz 2024. godine ponoviti. Elektroenergetski sistemi svakodnevno podnose kvarove, promjene u proizvodnji i povećan uvoz, a operatori unaprijed planiraju rezerve i moguće promjene tokova električne energije.
Ipak, kombinacija toplotnog vala, povećane potrošnje, niskih vodostaja, slabije proizvodnje hidroelektrana i gašenja velikih proizvodnih kapaciteta smanjuje prostor za reagovanje ukoliko se dogodi dodatni kvar.
Tokom dana solarne elektrane mogu ublažiti povećanu potrošnju, ali njihov učinak brzo pada predvečer, upravo kada klima-uređaji i dalje rade, a potrošnja ostaje visoka. Tada sistem mora aktivirati druge elektrane ili povećati uvoz.
Događaj iz 2024. godine pokazao je da problem ne mora početi u Bosni i Hercegovini da bi građani u našoj zemlji ostali bez električne energije. Dovoljna su dva ozbiljna kvara, izuzetno visoki tokovi kroz dalekovode i nekoliko desetina sekundi da lokalni problem preraste u regionalni.
