Količina padavina i dotok vode imaju direktan utjecaj na proizvodnju električne energije u hidroelektranama BiH. Razlika između godina s obiljem vode i izrazito sušnih perioda može se odraziti i na prihode elektroenergetskog sektora, a procijenjeni ekonomski efekat dostiže oko 210 miliona eura godišnje.
To pokazuju podaci iz analize energetskog stručnjaka i predsjednika BH K CIGRE Zijada Bajramovića.
Velike hidroelektrane u BiH u posljednjih osam godina proizvodile su prosječno oko 5,3 TWh električne energije godišnje, ali proizvodnja značajno varira u zavisnosti od hidroloških prilika.
Primjer povoljne godine bila je 2023., kada je proizvedeno oko 6,4 TWh, što je približno 21 posto više od osmogodišnjeg prosjeka. Takav rezultat smanjio je potrebu za proizvodnjom iz termoelektrana i uvozom električne energije, a istovremeno povećao mogućnost izvoza.
Dodatnih 1,1 TWh proizvodnje u odnosu na prosjek, uz pretpostavljenu tržišnu cijenu od 100 eura po MWh, vrijedilo je oko 110 miliona eura.
Sasvim drugačija situacija zabilježena je 2020. godine. Zbog sušnih perioda i slabijih dotoka vode proizvodnja je pala na oko 4,3 TWh, odnosno približno 19 posto ispod prosjeka. Manjak od oko jednog TWh predstavljao bi vrijednost od približno 100 miliona eura po istoj pretpostavljenoj cijeni, uz dodatne troškove koje donose uvoz električne energije i angažovanje skupljih proizvodnih kapaciteta.
Prema Bajramovićevoj analizi, razlika između izrazito povoljne i izrazito nepovoljne hidrološke godine iznosi oko 2,1 TWh. Kada se ta količina preračuna po cijeni od 100 eura za MWh, dolazi se do procijenjenog ekonomskog efekta od oko 210 miliona eura.
Promjene u proizvodnji mogu se odraziti i na poslovanje elektroprivrednih kompanija, posebno kroz smanjenje prihoda i manji prostor za ulaganja u nove i postojeće energetske kapacitete.
Zbog toga se kao jedno od rješenja nameće diversifikacija proizvodnje. Bajramović ukazuje na potrebu razvoja vjetroelektrana i solarnih elektrana, ali i baterijskih sistema za skladištenje energije te fleksibilnijeg upravljanja elektroenergetskim sistemom.
Takav pristup mogao bi smanjiti zavisnost proizvodnje od hidroloških prilika i istovremeno doprinijeti sigurnijem snabdijevanju električnom energijom u BiH.
