Toplotni udar jedno je od najozbiljnijih stanja povezanih s visokim temperaturama i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Posebno su zabrinjavajući vrlo visoka tjelesna temperatura, zbunjenost, poremećaj govora, gubitak svijesti, grčevi i izrazito ubrzan puls.
Iako se izrazi sunčanica i toplotni udar u svakodnevnom govoru često koriste za različite tegobe, u medicinskoj literaturi termin „sunstroke“, odnosno sunčanica, koristi se i kao drugi naziv za toplotni udar. Mnogo je važnije razlikovati blažu toplotnu iscrpljenost od toplotnog udara, koji može ugroziti život.
Kako prepoznati toplotnu iscrpljenost
Toplotna iscrpljenost obično se javlja nakon dužeg boravka na vrućini ili fizičkog napora, posebno kada organizam izgubi mnogo tečnosti i soli. Mogu se javiti obilno znojenje, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima i pad krvnog pritiska.
Osobu je potrebno skloniti na hladnije mjesto, omogućiti joj odmor i rashlađivanje te, ako je potpuno svjesna i može normalno gutati, ponuditi tečnost.
Ako se stanje pogoršava, osoba postane zbunjena, izgubi svijest, dobije napad ili tjelesna temperatura dostigne oko 40 stepeni, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Toplotna iscrpljenost, ukoliko se ne prepozna i ne tretira na vrijeme, može prerasti u toplotni udar.
Suha koža nije jedini znak toplotnog udara
Jedan od mogućih znakova toplotnog udara jeste veoma topla i suha koža, ali odsustvo znojenja nije pravilo u svim slučajevima. Kod toplotnog udara izazvanog intenzivnim fizičkim naporom osoba se može i obilno znojiti, zbog čega se ozbiljnost stanja ne bi trebala procjenjivati samo na osnovu izgleda kože.
Posebno su važni promjene svijesti i ponašanja, dezorijentacija, nesvjestica i izrazito visoka tjelesna temperatura.
Šta uraditi kod sumnje na toplotni udar
Kod sumnje na toplotni udar osobu treba odmah skloniti iz vrućeg prostora, odstraniti višak odjeće i početi je rashlađivati dok se čeka medicinska pomoć.
Rashlađivanje se može provoditi hladnom ili mlakom vodom, vlažnim oblogama i strujanjem zraka. Osobi koja je bez svijesti ili ne može sigurno gutati ne treba davati tečnost.
Kako smanjiti rizik tokom velikih vrućina
Rizik od zdravstvenih problema tokom velikih vrućina može se smanjiti izbjegavanjem dužeg boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana, unošenjem dovoljno tečnosti, nošenjem lagane i svijetle odjeće te smanjenjem intenzivnih fizičkih aktivnosti.
Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba i hroničnih bolesnika. Djeca, starije osobe ili kućni ljubimci nikada ne bi trebali ostajati u parkiranom automobilu tokom toplog vremena, čak ni nakratko, jer se temperatura u zatvorenom vozilu može veoma brzo povećati.
Kod toplotnog udara presudno je reagovati odmah. Svaka promjena svijesti, izrazita zbunjenost, grčevi ili gubitak svijesti nakon izlaganja velikoj vrućini razlog su za hitnu medicinsku procjenu.
