Virus Zapadnog Nila ponovo u fokusu: Kako se prenosi, koji su simptomi i kako se zaštititi
Virus Zapadnog Nila i ove godine privlači pažnju zdravstvenih službi zbog povećanog broja slučajeva u pojedinim dijelovima Evrope i regiona. S obzirom na to da se najveća aktivnost komaraca i najintenzivniji prijenos virusa najčešće bilježe od jula do septembra, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica podsjećaju građane na najvažnije mjere zaštite.
Prirodni ciklus virusa odvija se prvenstveno između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, a potom virus mogu prenijeti na druge ptice, ljude, konje i druge sisare.
Virus se ne prenosi uobičajenim kontaktom među ljudima, dodirom, boravkom u istoj prostoriji niti kapljičnim putem. Čovjek i konj smatraju se krajnjim domaćinima, jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna za nastavak širenja putem komaraca.
Rijetki slučajevi prijenosa među ljudima mogući su putem transfuzije krvi, transplantacije organa, kao i s majke na dijete tokom trudnoće ili dojenja.
Većina zaraženih nema simptome
Prema navodima stručnjaka, oko 80 posto zaraženih osoba ne razvije nikakve simptome.
Približno jedna od pet zaraženih osoba može razviti blaži oblik bolesti, koji najčešće prate povišena temperatura, glavobolja, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, a u pojedinim slučajevima i mučnina, povraćanje ili osip.
Kod približno jedne od 150 zaraženih osoba može se razviti teški oblik bolesti sa zahvatanjem centralnog nervnog sistema, poput meningitisa, encefalitisa ili akutne mlohave paralize.
Veći rizik od težeg oblika bolesti imaju starije osobe, hronični bolesnici i osobe sa oslabljenim imunitetom.
Za ljude trenutno ne postoji odobrena vakcina niti specifična antivirusna terapija. Blaži oblici bolesti liječe se simptomatski, dok teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.
U Evropi prijavljeno više stotina slučajeva
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti – ECDC, objavljenim 21. augusta 2026. godine, od početka sezone u 12 evropskih zemalja prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije virusom Zapadnog Nila.
Najviše slučajeva zabilježeno je u Italiji, njih 311, zatim u Grčkoj 157 i Španiji 63.
U istom presjeku podataka Sjeverna Makedonija prijavila je 37, a Srbija šest slučajeva. Iz Instituta napominju da se ovi podaci mogu razlikovati od novijih nacionalnih izvještaja zbog vremenskog razmaka u prijavljivanju i objedinjavanju podataka.
U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi infekcije potvrđeni su 2013. godine, kada su identificirana dva slučaja teškog oblika bolesti. U Federaciji BiH posljednjih godina bilježeni su sporadični slučajevi.
Stajaća voda pogoduje razmnožavanju komaraca
Pojava bolesti u državama sa sličnim klimatskim i ekološkim uslovima, upozoravaju iz Instituta, potvrđuje potrebu za kontinuiranim nadzorom i provođenjem mjera kontrole komaraca i u Bosni i Hercegovini.
Toplije temperature i duža ljeta produžavaju sezonu aktivnosti komaraca i stvaraju povoljnije uslove za širenje virusa.
Poseban problem predstavlja stajaća voda. Kante, stare gume, podlošci za saksije, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i druge posude u kojima se zadržava voda mogu postati mjesta za razmnožavanje komaraca.
Virus Zapadnog Nila je zoonoza koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja zbog toga može imati važnu ulogu u sistemu ranog upozoravanja.
Građanima se savjetuje da uginule ptice ne dodiruju golim rukama, dok pojavu većeg broja uginulih ptica treba prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Kako se zaštititi od uboda komaraca
Iz Instituta građanima preporučuju korištenje provjerenih repelenata u skladu s uputstvima proizvođača, nošenje odjeće dugih rukava i nogavica te postavljanje zaštitnih mreža na prozore i vrata.
Preporučuje se i ograničavanje boravka na otvorenom u vrijeme najveće aktivnosti komaraca, kao i redovno pražnjenje posuda u kojima se zadržava voda te održavanje oluka, bazena, dvorišta i zelenih površina.
Sama činjenica da je osobu ubo komarac ne znači da će doći do infekcije.
Ipak, osobe koje nakon boravka na području gdje virus cirkulira razviju povišenu temperaturu, glavobolju, izražen umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se javiti porodičnom ljekaru.
Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, poremećaj svijesti, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza simptomi su zbog kojih je potrebno odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, poručuju stručnjaci.
