Evropski dan borbe protiv depresije obilježava se danas, 1. oktobra, s ciljem podizanja svijesti o jednom od najčešćih mentalnih poremećaja, njegovom pravovremenom prepoznavanju i dostupnosti liječenja. Ovaj datum ujedno upozorava na stigmu zbog koje dio ljudi koji imaju simptome depresije ne traži stručnu pomoć.
Obilježavanje je pokrenulo Evropsko udruženje za borbu protiv depresije, a pažnja je usmjerena na razumijevanje problema koje depresija donosi u svakodnevni život te smanjenje diskriminacije osoba koje se s njom suočavaju.
Depresija nije isto što i povremena tuga ili loše raspoloženje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, riječ je o mentalnom poremećaju koji može uključivati dugotrajan osjećaj tuge, praznine ili razdražljivosti, kao i gubitak interesa i zadovoljstva u aktivnostima koje su osobi ranije bile važne. Simptomi su prisutni veći dio dana, gotovo svakodnevno, najmanje dvije sedmice.
Zašto je Evropski dan borbe protiv depresije važan?
Najnovije procjene Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je tokom 2023. godine oko 322 miliona ljudi u svijetu živjelo s depresijom. Procjenjuje se da depresiju ima oko 5,2 posto odraslih, a poremećaj je češći među ženama nego muškarcima.
Osim sniženog raspoloženja i gubitka interesa, među mogućim simptomima su problemi s koncentracijom, osjećaj bezvrijednosti ili pretjerane krivice, beznađe, poremećaji sna, promjene apetita i tjelesne težine te izražen umor i nedostatak energije. Kod nekih osoba mogu se javiti i misli o smrti ili samoubistvu.
Depresija može uticati na porodične i društvene odnose, rad, školovanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih obaveza. Istovremeno, postoje djelotvorni oblici liječenja, među kojima su psihološki tretmani, a kod umjerenih i težih oblika, prema procjeni zdravstvenog stručnjaka, mogu se koristiti i lijekovi.
Prepoznavanje simptoma prvi je korak prema pomoći
Jedna od poruka koju nosi Evropski dan borbe protiv depresije jeste da o problemima mentalnog zdravlja treba govoriti bez stigmatizacije. Dugotrajne promjene raspoloženja, povlačenje iz aktivnosti, teškoće sa spavanjem, nedostatak energije ili osjećaj beznađa nisu simptomi koje treba ignorisati ukoliko traju i značajno utiču na svakodnevni život.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje osobama koje prepoznaju simptome depresije da razgovaraju s osobom od povjerenja i potraže pomoć zdravstvenog radnika. U slučaju misli o samoubistvu ili neposredne opasnosti od samopovređivanja potrebno je odmah kontaktirati hitnu medicinsku pomoć ili drugu dostupnu službu za krizne situacije.
