Orošavanje prozora posebno je primjetno tokom hladnijih dana, kada se na staklima ujutro pojavljuju kapljice vode, iako je stan zagrijan. Mnogi odmah pomisle da je problem u kvalitetu stolarije, ali uzrok se često krije u kombinaciji vlage, temperature i svakodnevnih navika ukućana.
Kondenzacija nastaje kada topao i vlažan zrak iz prostorije dođe u dodir s hladnijom površinom, poput prozorskog stakla. Vodena para tada se pretvara u sitne kapljice koje se zadržavaju na staklu i okvirima prozora.
Povremena kondenzacija nije neuobičajena, ali ako se voda svakodnevno skuplja na prozorima, slijeva niz okvire ili se pojavljuju tamne mrlje na zidovima, to može ukazivati na problem s prekomjernom vlagom.
Zašto se orošavanje prozora pojavljuje čak i kada je grijanje uključeno?
U svakom domaćinstvu tokom dana nastaje određena količina vlage. Kuhanje, tuširanje, pranje i sušenje odjeće, pa čak i disanje, povećavaju količinu vodene pare u zraku.
Kada se prostorija zagrijava, ali se nedovoljno provjetrava, vlaga ostaje zarobljena u unutrašnjosti. Prozori, kao jedne od hladnijih površina, tada postaju mjesta na kojima se kondenzacija najlakše primjećuje.
Problem može biti izraženiji u stanovima s novijom, dobro zaptivenom PVC stolarijom. Takvi prozori smanjuju nekontrolisani ulazak hladnog zraka, ali bez odgovarajuće ventilacije mogu doprinijeti zadržavanju vlage u prostoru.
Kako smanjiti vlagu bez velikih troškova?
Jedna od najjednostavnijih mjera je redovno provjetravanje. Prema preporukama britanske organizacije Energy Saving Trust, otvaranje prozora nekoliko puta dnevno, najmanje pet minuta, može pomoći u uklanjanju viška vlage.
Posebnu pažnju treba obratiti na kuhinju i kupatilo. Prilikom kuhanja korisno je koristiti poklopce na posuđu i uključiti napu koja odvodi zrak vani, dok nakon tuširanja treba omogućiti izlazak vlažnog zraka kroz ventilaciju ili prozor.
Sušenje veša u stanu predstavlja dodatni izvor vlage. Ako odjeću nije moguće sušiti vani, preporučuje se prostorija koja se može dobro provjetravati, a veš ne bi trebalo stavljati direktno na radijatore.
Važan je i raspored namještaja. Veliki ormari i drugi komadi namještaja postavljeni sasvim uz vanjske zidove mogu spriječiti cirkulaciju zraka, što pogoduje zadržavanju vlage i pojavi plijesni.
Kolika treba biti vlažnost zraka u stanu?
Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) preporučuje održavanje relativne vlažnosti zraka između 30 i 50 posto, a svakako ispod 60 posto radi smanjenja rizika od razvoja plijesni.
Vlažnost se može provjeriti jednostavnim higrometrom, uređajem koji pokazuje količinu vlage u zraku. Takvo mjerenje može pomoći da se utvrdi je li potrebno češće provjetravanje ili korištenje odvlaživača.
Ako se voda redovno skuplja na prozorima, treba je obrisati i osušiti okvire i okolne površine. Time se smanjuje vrijeme tokom kojeg materijali ostaju vlažni.
Kada je vlaga znak ozbiljnijeg problema?
Orošavanje prozora ne mora uvijek značiti da stan ima građevinski problem. Međutim, stalno vlažni zidovi, neugodan miris, ljuštenje boje ili pojava plijesni zahtijevaju dodatnu pažnju.
U takvim slučajevima uzrok može biti loša izolacija, nedovoljna ventilacija, prokišnjavanje ili curenje vode iz instalacija.
Važno je razlikovati i mjesto na kojem se kondenzacija pojavljuje. Ako su kapljice na unutrašnjoj strani stakla, uzrok je najčešće vlaga u prostoriji i temperatura površine. Ako se vlaga zadržava između dva stakla izolacijskog prozora, moguće je da je oštećena njegova zaptivka i da je potrebna provjera stolarije.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno izlaganje vlazi pogoduje razvoju plijesni, zbog čega samo brisanje stakala nije dovoljno ako se ne ukloni uzrok njenog nastanka.
