CIK BiH danas bi trebao potvrditi rezultate Općih izbora održanih 4. oktobra, čime počinje nova faza formiranja vlasti na državnom, entitetskom i kantonalnom nivou. Iako će nakon potvrđivanja biti poznata zvanična raspodjela mandata, pitanje ko će činiti buduće vladajuće koalicije još nije riješeno, a političke stranke tek trebaju postići dogovore o parlamentarnim većinama.
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine zakazala je konferenciju za novinare za 11 sati, u svom Centru za edukaciju u Sarajevu, na kojoj bi trebala predstaviti odluku o potvrđivanju izbornih rezultata.
Komisija je 24. oktobra utvrdila i objavila rezultate izbora, nakon čega su uslijedile procedure za podnošenje prigovora, žalbi i zahtjeva za ponovno brojanje glasova.
Šta CIK BiH potvrđuje, a o čemu odlučuju političke stranke?
Potvrđivanjem rezultata zvanično se utvrđuje kome pripadaju mandati u zakonodavnim tijelima, čime se stvaraju uslovi za konstituisanje novih saziva parlamenata i skupština.
Prema Poslovniku Predsjedništva BiH, konstituirajuća sjednica novoizabranog Predsjedništva saziva se najkasnije 15 dana od potvrđivanja izbornih rezultata za taj nivo vlasti. Poslovnik Predstavničkog doma Parlamenta FBiH predviđa da se njegova prva sjednica sazove najkasnije 20 dana nakon objavljivanja rezultata glasanja.
Ipak, konstituisanje zakonodavnih tijela ne znači da su istovremeno formirane i nove vlade. Za to su potrebni politički dogovori, izbor rukovodstava i provođenje procedura imenovanja.
Ko bi mogao formirati vlast u Federaciji BiH?
Prema izbornim rezultatima koje je CIK BiH utvrdio 24. oktobra, SDA je osvojila 31 mandat u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, SDP BiH 16, a koalicija predvođena HDZ-om BiH 15 mandata.
Stranka za BiH osvojila je devet mandata, koalicija predvođena Narodom i pravdom sedam, a Demokratska fronta šest. Naša stranka i koalicija NES, PDA i Naprijed imaju po četiri zastupnika.
Za parlamentarnu većinu u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, koji ima ukupno 98 zastupnika, potrebno je najmanje 50 glasova.
SDA, Demokratska fronta i Stranka za BiH već su najavile razgovore o mogućoj saradnji. Kako je RTV Slon objavio 2. novembra, predstavnici ovih stranaka trebali bi tokom sedmice održati prvi zvanični sastanak o formiranju vlasti.
Njihov zajednički broj mandata iznosio bi 46, što znači da bi za većinu morali osigurati podršku još najmanje četiri zastupnika.
Međutim, matematička mogućnost formiranja parlamentarne većine ne znači da je koalicioni sporazum već postignut. Osim toga, za imenovanje Vlade FBiH važan je i sastav Doma naroda, koji se popunjava izborom delegata iz kantonalnih skupština, kao i izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Ko bi mogao formirati novu Vladu Tuzlanskog kantona?
U Tuzlanskom kantonu izborni rezultati pokazuju da je SDA osvojila 14 od ukupno 35 zastupničkih mjesta u Skupštini TK.
SDP BiH ima sedam mandata, Demokratska fronta i Narod i pravda po tri, dok Stranka za BiH, Naša stranka i NES imaju po dva mandata. SBB i koalicija predvođena BH Zelenima osvojili su po jedno zastupničko mjesto.
Za formiranje skupštinske većine potrebno je najmanje 18 zastupnika.
SDA i Demokratska fronta, koje su sarađivale i u prethodnom mandatu, zajedno imaju 17 mandata. Ukoliko bi im se pridružila Stranka za BiH, raspolagale bi sa 19 zastupničkih mjesta, što bi bilo dovoljno za većinu.
Takva kombinacija predstavlja jednu od mogućnosti za formiranje vlasti u Tuzlanskom kantonu, ali se ne može predstavljati kao dogovorena koalicija dok političke stranke to zvanično ne potvrde.
Kada ćemo saznati imena novih ministara i premijera?
Formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini odvija se kroz nekoliko odvojenih postupaka, zbog čega neće svi nivoi vlasti dobiti nove ministre u isto vrijeme.
Na državnom nivou, prema Zakonu o Vijeću ministara BiH, Predsjedništvo BiH treba donijeti odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara najkasnije 15 dana nakon konstituirajuće sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Nakon što Predstavnički dom potvrdi imenovanje predsjedavajućeg, slijedi rok od 35 dana u kojem predsjedavajući treba imenovati ministre i njihove zamjenike te zatražiti potvrdu njihovog imenovanja.
U Federaciji BiH postupak je složeniji. Potrebno je konstituisati oba doma Parlamenta FBiH, izabrati predsjednika i potpredsjednike Federacije te provesti proceduru imenovanja federalne vlade.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović izjavio je 30. oktobra da ne očekuje formiranje nove Vlade FBiH prije februara ili marta 2027. godine. Riječ je o njegovoj političkoj procjeni, a ne o zakonskom roku za završetak ovog procesa.
U kantonima formiranje vlasti može teći brže, ali će dinamika zavisiti od dogovora stranaka koje osiguraju skupštinsku većinu.
Potvrda rezultata koju CIK BiH danas treba objaviti omogućit će nastavak institucionalnih procedura, dok će sastav budućih vlada zavisiti od koalicionih pregovora i odluka nadležnih zakonodavnih tijela.
