Međuizbori u SAD-u donijeli su demokratama kontrolu nad oba doma Kongresa, što će predsjedniku Donaldu Trumpu otežati provođenje političke agende u posljednje dvije godine mandata. To, međutim, ne znači da je Trump izgubio predsjedničke ovlasti niti da automatski napušta Bijelu kuću.
Demokrati su osvojili većinu u Predstavničkom domu i Senatu, čime su preuzeli kontrolu nad Kongresom. Ishod se smatra snažnim političkim udarcem za Trumpa i republikance. Novi sastav Kongresa počinje raditi 3. januara 2027. godine, pa će do tada na snazi ostati dosadašnji saziv.
Trenutni poredak izleda ovako: 217 demokrata i 132 republikanca u Predstavničkom domu, uz 86 utrka koje još nisu roglašene. U Senatu su 53 demokratski orijentisana senatora i 42 republikanca. To nisu konačni zbirni rezultati, pa infografika predstavlja trenutni presjek stanja.
Kako je podijeljena vlast u Americi
Sistem vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama zasniva se na podjeli ovlasti između predsjednika, Kongresa i sudova. Predsjednik vodi izvršnu vlast, Kongres donosi federalne zakone, a sudovi tumače zakone i mogu odlučivati o njihovoj ustavnosti.
Kongres čine Predstavnički dom i Senat. U Predstavničkom domu sjedi 435 članova, a broj predstavnika svake savezne države zavisi od broja stanovnika. Članovi se biraju svake dvije godine. Senat ima 100 mjesta, po dva senatora iz svake savezne države, a mandati traju šest godina i izbori se održavaju po etapama. Zbog toga se na međuizborima ne bira cijeli Senat, dok se biraju sva mjesta u Predstavničkom domu.
Da bi prijedlog postao federalni zakon, u pravilu ga moraju usvojiti oba doma, a zatim ga potpisuje predsjednik. Predsjednik može uložiti veto, ali Kongres ga može nadjačati ako za to glasa dvotrećinska većina u Predstavničkom domu i Senatu.
Šta Trump i dalje može
Trump ostaje predsjednik do kraja mandata. On i dalje vodi izvršnu vlast, upravlja saveznim agencijama, provodi zakone koje je usvojio Kongres i može izdavati izvršne naredbe u okviru postojećih zakona. Može predlagati zakone, pregovarati s demokratama i staviti veto na prijedloge koje Kongres usvoji.
Predsjednik je i vrhovni komandant oružanih snaga, ali njegove nadležnosti postoje uz ovlasti Kongresa, koji odlučuje o zakonima i federalnom finansiranju. Izvršna naredba ne može sama zamijeniti zakon koji Kongres nije usvojio, a njena primjena može biti predmet sudskog postupka.
Trump će moći predlagati kandidate za važne funkcije u izvršnoj vlasti, sudijama i ambasadorima, ali za niz tih imenovanja potrebna je potvrda Senata. Senat također ima važnu ulogu u odobravanju međunarodnih ugovora. Nova demokratska većina zato može usporiti ili odbiti dio predsjednikovih imenovanja i prijedloga.
Gdje bi mogao naići na prepreke
Najveće ograničenje bit će donošenje zakona i budžeta. Ako demokrati kontrolišu oba doma, Trumpu će za usvajanje novih zakonskih rješenja trebati podrška dijela demokratskih zastupnika i senatora. Bez dogovora, mogući su zastoji u Kongresu i teže usaglašavanje finansiranja saveznih programa.
Demokratska većina u Predstavničkom domu može pokretati saslušanja, tražiti dokumente i istraživati rad administracije. Odbori mogu pozivati članove vlasti da svjedoče i provjeravati postupke izvršne vlasti. To ne znači da će svaka istraga završiti sankcijama, ali Trumpova administracija može se suočiti s intenzivnijim nadzorom Kongresa.
Predstavnički dom može pokrenuti postupak opoziva predsjednika, ali to samo po sebi ne znači njegovu smjenu. O opozivu odlučuje Senat, a za osudu i uklanjanje s funkcije potrebna je dvotrećinska većina senatora koji glasaju.
Međuizbori nisu glasanje o tome ko će biti predsjednik. Oni mijenjaju sastav Kongresa na polovini predsjedničkog mandata, dok se naredni predsjednički izbori održavaju 2028. godine. Trump tako ostaje u Bijeloj kući, ali će za mnoge ključne odluke morati tražiti dogovor s političkim protivnicima.
