Danska želi zabraniti AI lažne snimke koji bez pristanka prikazuju stvarne osobe kako govore ili rade nešto što se nikada nije dogodilo. Vlada je predstavila prijedlog zakona kojim bi građani dobili snažniju pravnu zaštitu od zloupotrebe vlastitog lika i glasa, a nova pravila mogla bi stupiti na snagu početkom naredne godine.
Prijedlog izmjena Zakona o autorskim pravima, označen kao L 49, predstavljen je 8. oktobra, a njegovo prvo razmatranje u danskom parlamentu završeno je 22. oktobra. Dokument je potom upućen nadležnom parlamentarnom odboru.
Cilj je spriječiti širenje digitalno proizvedenih fotografija, videozapisa i zvučnih snimaka koji toliko uvjerljivo oponašaju stvarne ljude da ih javnost može zamijeniti za autentičan sadržaj.
Danska želi zabraniti AI lažne snimke i zaštititi identitet građana
Prema predloženim pravilima, bez pristanka osobe ne bi bilo dozvoljeno javno distribuirati realistične digitalne imitacije njenog izgleda, glasa, pokreta ili drugih prepoznatljivih fizičkih karakteristika.
To znači da bi osoba čije je lice iskorišteno za izradu lažnog videozapisa ili čiji je glas vještački kopiran dobila konkretnu pravnu osnovu da zahtijeva zaštitu svojih prava.
Zakon nije namijenjen isključivo političarima, glumcima ili drugim javnim ličnostima. Njime bi bili obuhvaćeni svi građani, uključujući osobe koje nisu javno eksponirane.
Posebna zaštita predviđena je za umjetnike i izvođače, čiji se glasovi i nastupi mogu digitalno imitirati bez njihovog znanja. Time bi se nastojalo spriječiti neovlašteno korištenje umjetničkih izvedbi uz pomoć umjetne inteligencije.
Zaštita identiteta trajala bi i 50 godina nakon smrti
Jedna od značajnijih odredbi prijedloga odnosi se na trajanje zaštite. Prema predloženom zakonu, zaštita ličnih karakteristika važila bi još 50 godina nakon godine smrti osobe.
Takvo rješenje trebalo bi ograničiti mogućnost neovlaštenog korištenja digitalnog identiteta i nakon nečije smrti.
Za umjetnike i izvođače predviđene su posebne odredbe povezane s njihovim nastupima i načinom objavljivanja tih izvedbi.
Možda će vas zanimati i ovo Biometrijski podaci u online testovima: Kada selfie i “IQ test” postanu cijena radoznalosti
Hoće li biti dozvoljeni satira i politička kritika?
Predloženi zakon ne predviđa potpunu zabranu digitalnih imitacija. Izuzeci bi se odnosili na karikaturu, satiru, parodiju i kritiku političkih ili društvenih struktura.
Međutim, takav sadržaj ne bi automatski bio izuzet od odgovornosti. Izuzetak se ne bi primjenjivao na dezinformacije koje mogu izazvati ozbiljnu opasnost za prava ili značajne interese drugih osoba.
Upravo je pitanje granice između legitimne satire i štetne manipulacije bilo jedno od pitanja tokom parlamentarne rasprave o prijedlogu zakona.
Kako umjetna inteligencija može zloupotrijebiti nečiji identitet?
Tehnologija poznata kao deepfake omogućava stvaranje uvjerljivih digitalnih imitacija ljudi. Pomoću umjetne inteligencije moguće je napraviti videozapis u kojem osoba naizgled izgovara rečenice koje nikada nije rekla ili učestvuje u događaju kojem nije prisustvovala.
Slični alati omogućavaju i kloniranje glasa, zbog čega lažni telefonski razgovori ili zvučni zapisi mogu zvučati kao da dolaze od stvarne osobe.
Takav sadržaj može biti iskorišten za prevare, narušavanje ugleda, uznemiravanje ili širenje dezinformacija.
Dansko Ministarstvo kulture upozorilo je da posebno manipulirane fotografije i videozapisi mogu stvoriti pogrešnu predstavu o stvarnim događajima, upravo zbog njihove uvjerljivosti.
Kada bi nova pravila mogla stupiti na snagu?
Danska vlada predvidjela je početak primjene izmjena zakona od 1. januara 2027. godine, pod uslovom da prijedlog bude usvojen u parlamentu.
Inicijativa je proizašla iz političkog sporazuma postignutog u junu 2025. godine, a obuhvata i izmjene načina rješavanja pojedinih sporova iz oblasti autorskih prava.
Prema posljednjim dostupnim podacima danskog parlamenta, prijedlog L 49 još se nalazi u zakonodavnoj proceduri.
