Najjači bolovi koje čovjek može osjetiti nisu uvijek posljedica teških povreda. Pojedine bolesti izazivaju toliko intenzivnu bol da oboljeli ne mogu normalno hodati, spavati, govoriti ili obavljati svakodnevne aktivnosti. Među njima su i zdravstvena stanja koja na prvi pogled ne djeluju naročito opasno.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS) povezuje niz bolesti i zdravstvenih problema s izrazito snažnim bolovima. U pregledima ovih stanja navodi se njih 20, od migrene i bubrežnih kamenaca do srčanog udara i hroničnih oboljenja nervnog sistema.
Ljekari razlikuju akutnu bol, koja najčešće nastaje zbog povrede ili bolesti i smanjuje se tokom oporavka, od hronične boli koja traje duže od tri mjeseca. Intenzitet bola nije jednak kod svih ljudi, a pojedine tegobe mogu trajati godinama.
Bolovi u glavi i nervnom sistemu
Klaster glavobolja smatra se jednim od najintenzivnijih oblika glavobolje. Bol se najčešće javlja oko jednog oka, nastupa iznenada i može trajati od 15 minuta do tri sata. Napadi se ponekad ponavljaju nekoliko puta dnevno, a prate ih suzenje oka, začepljen nos i nemir.
Migrena može izazvati snažnu pulsirajuću glavobolju, mučninu, povraćanje i osjetljivost na svjetlost. Napadi mogu potrajati i nekoliko dana, zbog čega oboljeli često nisu sposobni za uobičajene aktivnosti.
Neuralgija trigeminusa izaziva iznenadne napade oštre boli u licu, koji se često opisuju kao električni udari. Čak i pranje zuba, žvakanje ili lagani dodir lica mogu pokrenuti napad.
Herpes zoster, poznat i kao pojasasti herpes, nastaje ponovnom aktivacijom virusa koji uzrokuje vodene kozice. Karakteristični su bolan osip i osjećaj pečenja duž zahvaćenog živca. Kod nekih pacijenata bol se nastavlja i nakon nestanka osipa.
Kompleksni regionalni bolni sindrom najčešće se razvija nakon povrede ruke ili noge. Bol može biti znatno intenzivnija nego što bi se očekivalo s obzirom na početnu povredu, a prate je oticanje i izrazita osjetljivost kože.
Najjači bolovi u kostima, zglobovima i leđima
Prijelomi kostiju mogu izazvati iznenadnu i izrazito snažnu bol, naročito prilikom pomjeranja povrijeđenog dijela tijela. Jačina tegoba zavisi od mjesta i težine prijeloma.
Smrznuto rame uzrokuje bol i postepeno ograničavanje pokreta ramenog zgloba. Obične aktivnosti, poput oblačenja ili češljanja, mogu postati izuzetno bolne, a oporavak ponekad traje godinama.
Hernija diska nastaje kada dio međupršljenskog diska pritisne okolne živce. Bol se može širiti iz leđa prema nogama ili iz vrata prema rukama, uz trnjenje i slabost mišića.
Išijas je prepoznatljiv po oštroj boli koja se iz donjeg dijela leđa širi kroz stražnjicu i niz nogu. Kod težih oblika čak i sjedenje ili hodanje predstavljaju veliki problem.
Artritis obuhvata različite bolesti zglobova koje uzrokuju bol, oticanje i ukočenost. Kod uznapredovalih oblika tegobe mogu biti stalne i značajno ograničiti pokretljivost.
Giht je oblik upale zglobova koji često izaziva iznenadne i veoma bolne napade, naročito u području nožnog palca. Zahvaćeni zglob postaje crven, otečen i toliko osjetljiv da čak i dodir posteljine može biti neugodan.
Bolesti unutrašnjih organa koje mogu izazvati nepodnošljivu bol
Bubrežni kamenci mogu izazvati izuzetno snažnu bol kada se kamenac pomjeri u mokraćovod. Bol se obično javlja u leđima ili boku, širi se prema preponama i često je praćena mučninom.
Upala slijepog crijeva, odnosno crvuljka, najčešće počinje bolom oko pupka, koji se zatim premješta u donji desni dio stomaka. Neliječena upala može dovesti do ozbiljnih komplikacija i zahtijeva hitnu ljekarsku procjenu.
Srčani udar može izazvati snažan pritisak ili stezanje u grudima, uz širenje bola prema rukama, vratu, leđima ili vilici. Ipak, kod nekih osoba simptomi mogu biti blaži ili neuobičajeni, zbog čega odsustvo jake boli ne isključuje infarkt.
Akutna upala gušterače izaziva snažnu bol u gornjem dijelu stomaka, koja se često širi prema leđima. Mogu se pojaviti povraćanje, temperatura i ubrzan rad srca, a teži slučajevi zahtijevaju bolničko liječenje.
Čir na želucu može izazvati žarenje i bol u gornjem dijelu stomaka. Posebno opasne komplikacije nastaju ako dođe do krvarenja ili pucanja zida želuca, kada je potrebna hitna medicinska pomoć.
Hronične bolesti i bol nakon operacije
Endometrioza je hronična bolest koja kod nekih žena izaziva izuzetno bolne menstruacije, bolove u karlici i tegobe tokom svakodnevnih aktivnosti. Intenzitet bola ne mora odgovarati proširenosti bolesti.
Anemija srpastih stanica nasljedna je bolest krvi koja može izazvati iznenadne bolne krize zbog otežanog protoka krvi kroz male krvne sudove. Bolovi se mogu javiti u kostima, zglobovima, grudima i stomaku.
Fibromialgija izaziva rasprostranjenu hroničnu bol, umor, poremećaje spavanja i pojačanu osjetljivost na dodir. Kod nekih oboljelih simptomi ozbiljno narušavaju kvalitet života.
Poslijeoperacijska bol može biti vrlo intenzivna, posebno nakon složenih hirurških zahvata. Iako se najčešće smanjuje tokom oporavka, kod dijela pacijenata može trajati mjesecima.
Kada zbog bolova treba potražiti pomoć?
Iako se često postavlja pitanje koji su najjači bolovi, ne postoji univerzalna ljestvica koja ih može pouzdano rangirati. Doživljaj bola zavisi od zdravstvenog stanja, njegovog trajanja, individualne osjetljivosti i drugih faktora.
Iznenadnu snažnu bol u grudima, jaku bol u stomaku ili naglu, neuobičajeno jaku glavobolju ne treba zanemarivati. Posebno je važno hitno potražiti medicinsku pomoć ako bol prate otežano disanje, slabost, gubitak svijesti ili drugi ozbiljni simptomi. Dugotrajna bol koja ometa svakodnevne aktivnosti također zahtijeva ljekarsku procjenu.
