Svjetski dan Alzheimerove bolesti
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se svakog 21. septembra, u znak sjećanja na njemačkog psihijatra i neuropatologa dr. Aloisa Alzheimera, koji je početkom 20. vijeka prvi opisao ovo oboljenje. Danas u svijetu više od 55 miliona ljudi živi s dijagnozom, a procjene govore da se svakih nekoliko sekundi pojavi novi slučaj.
Kako nastaje bolest
Alzheimerova bolest najčešće se javlja kod osoba starijih od 65 godina, a njen tačan uzrok i dalje nije poznat. U mozgu oboljelih dolazi do nakupljanja tau proteina i beta amiloida, što uzrokuje oštećenje i postepeno odumiranje moždanih ćelija. Prvi zahvaćeni dijelovi mozga su oni odgovorni za pamćenje, jezik, orijentaciju i rasuđivanje, pa se upravo na tim poljima javljaju rani simptomi. Ljudi počinju zaboravljati, imaju poteškoće u govoru i razumijevanju, a nerijetko se povlače iz društva ili pokazuju promjene u raspoloženju i ponašanju.
Kako bolest napreduje, oboljeli gube sposobnost samostalnog obavljanja svakodnevnih aktivnosti, poput hodanja ili hranjenja. U teškim stadijima može doći i do gubitka kontrole nad mokrenjem i stolicom, poteškoća s gutanjem, pothranjenosti, infekcija i pojave dekubitusa. U toj fazi pacijenti su u potpunosti upućeni na brigu drugih.
Rizični faktori
Rizik od razvoja Alzheimerove bolesti raste s godinama, posebno nakon 65. godine života. Na njega utiču i genetsko naslijeđe te pol, jer žene nešto češće obolijevaju. Porodična anamneza također ima značajnu ulogu, naročito ako su roditelji ili bliski srodnici imali demenciju.
Pored tih faktora, postoji i niz onih na koje sami možemo djelovati. Istraživanja pokazuju da izolovanost, nedostatak mentalne i društvene aktivnosti, kao i loše zdravstvene navike povećavaju rizik. Hronična oboljenja poput dijabetesa, hipertenzije, kardiovaskularnih bolesti ili moždanog udara dodatno slabe moždane funkcije. Na rizik utiču i povrede glave, depresija te gubitak sluha. Način života – fizička neaktivnost, nezdrava prehrana, pušenje, alkohol i nedostatak sna – takođe imaju svoju ulogu.
Liječenje i terapija
Alzheimerova bolest je i dalje neizlječiva, ali postoje lijekovi koji usporavaju njen tok. Najbolje rezultate daju kada se dijagnoza postavi u ranoj fazi. Uz terapiju, veliku važnost imaju nefarmakološki pristupi poput fizičkih vježbi, radne terapije, muzikoterapije i grupnih aktivnosti. Oni ne samo da pomažu održavanju funkcionalnosti, nego i doprinose kvaliteti života oboljelih.
Rani znakovi koje treba prepoznati
Najčešći rani simptomi uključuju poteškoće s pamćenjem i čestim gubljenjem stvari, nerazumijevanje pojmova, slabije snalaženje u vremenu i prostoru, kao i probleme u govoru, pisanju ili čitanju. Mnogi oboljeli počinju se povlačiti iz društvenih aktivnosti, a uočljive su i promjene u raspoloženju i ponašanju.
Kako smanjiti rizik
Iako nema načina da se bolest u potpunosti spriječi, zdrave navike mogu značajno umanjiti rizik. Preporučuje se održavanje normalne tjelesne težine, kontrola krvnog pritiska i šećera, prestanak pušenja i umjerena konzumacija alkohola. Prehrana bogata voćem, povrćem, ribom, integralnim žitaricama i zdravim mastima, uz ograničen unos crvenog mesa i šećera, pomaže očuvanju moždanih funkcija. Dovoljno sna, fizička aktivnost i aktivno uključivanje u društveni i mentalni život jednako su važni.
Briga o mentalnom zdravlju, redovni ljekarski pregledi i zaštita sluha također doprinose smanjenju rizika. Prevencija padova i povreda glave dodatni je korak kojim čuvamo svoje zdravlje i umanjujemo mogućnost razvoja bolesti.
