Antimon u BiH posljednjih godina privlači sve veću pažnju zbog naglog rasta njegove cijene i sve veće strateške važnosti za evropsku i svjetsku industriju. Procjenjuje se da Bosna i Hercegovina raspolaže sa oko 200.000 tona ovog metala, dok su strane kompanije već uključene u istraživanja pojedinih nalazišta.
Antimon je srebrno-sivi, krhki metal koji se u prirodi najčešće pojavljuje u mineralu antimonitu. Iako sam po sebi nije među najpoznatijim metalima, koristi se kao dodatak brojnim materijalima i ima važnu ulogu u više industrijskih sektora.
Posebno je značajan u proizvodnji usporivača plamena, koji se dodaju plastici, tekstilu, izolacionim materijalima i zaštitnoj opremi. Koristi se i u vojnoj industriji, proizvodnji optike, poluvodiča, stakla za solarne panele, baterija i različitih legura.
Zbog njegove važnosti i ograničenog broja dobavljača antimon je svrstan među kritične sirovine.
Cijena porasla višestruko
Cijena antimona prije nekoliko godina kretala se oko 12.000 dolara po toni, dok je tokom 2025. i početkom 2026. godine premašila 60.000 dolara.
Jedan od glavnih razloga za ovakav rast jeste ograničavanje izvoza iz Kine, države koja ima dominantnu ulogu u svjetskoj proizvodnji antimona.
Kina proizvodi više od polovine globalnih količina, dok Rusija i Tadžikistan također imaju značajan udio na tržištu. Zajedno ove zemlje kontrolišu veliki dio svjetske ponude.
Kina je tokom 2024. godine uvela kontrole izvoza antimona i proizvoda koji ga sadrže, a potom dodatno ograničila izvoz prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Posljedice su se brzo osjetile na tržištu, posebno u Evropi i SAD-u, gdje postoji vrlo malo vlastitih rudarskih kapaciteta.
BiH bi mogla imati značajna nalazišta
U takvim okolnostima sve više pažnje privlači antimon u BiH. Procjene govore da bi u Bosni i Hercegovini moglo biti oko 200.000 tona ovog metala, a kao posebno zanimljiva područja izdvajaju se rudarski prostor oko Srebrenice i područje Vareša.
Kompanija Terra Balcanica ranije je objavila da je na lokacijama Čumavići i Brežani, u blizini Srebrenice, identifikovana srebro-antimonska mineralizacija uz prisustvo cinka, olova i zlata.
Iz kompanije su naveli da žele razvijati projekte koji bi u budućnosti mogli postati dio evropskog lanca snabdijevanja kritičnim metalima, među kojima se posebno izdvaja antimon.
Kao potencijalno značajno područje spominju se i Rupice kod Vareša, gdje se već eksploatišu rude srebra, cinka i olova.
Procjena nije isto što i potvrđena rezerva
Ipak, podatak o 200.000 tona potrebno je posmatrati s oprezom.
Procijenjeni resurs ne znači da se cijela količina može komercijalno iskopati. Da bi se određeno nalazište moglo smatrati ekonomskom rezervom, potrebno je provesti detaljna geološka istraživanja, bušenja i studije koje trebaju pokazati koliki dio metala je moguće izvući uz prihvatljive troškove.
Takav proces može trajati godinama, a uključuje i pribavljanje dozvola, procjene utjecaja na okoliš, finansijske analize i velika ulaganja.
Otvaranje novih rudnika često izaziva i protivljenje dijela lokalnog stanovništva zbog mogućih posljedica po okoliš, vodu i zemljište, zbog čega će eventualni projekti morati proći čitav niz procedura.
Ono što je već sada jasno jeste da rast cijene antimona i potraga Evrope za novim izvorima kritičnih sirovina povećavaju interes za nalazišta u Bosni i Hercegovini.
Hoće li antimon u BiH zaista postati značajan izvozni resurs zavisit će od rezultata daljnjih istraživanja i toga koliko se procijenjenih količina može pretvoriti u ekonomski isplative rezerve.
