Dok evropske zemlje traže nove načine da smanje zavisnost od kineskih sirovina, Bosna i Hercegovina sve češće se spominje kao jedan od mogućih budućih dobavljača antimona, jednog od najvažnijih kritičnih minerala današnjice.
Antimon je metal koji široj javnosti nije posebno poznat, ali ima izuzetno važnu primjenu u vojnoj industriji, proizvodnji municije, elektronike, baterija, poluprovodnika i vatrootpornih materijala. Zbog njegove strateške vrijednosti, Evropska unija posljednjih godina intenzivno traži nove izvore snabdijevanja, piše BiznisInfo.ba.
Prema ranijoj studiji objavljenoj u naučnoj literaturi, postojeći geološki podaci ukazuju na potencijal od oko 200.000 tona antimona u Bosni i Hercegovini. Autori tog istraživanja navode da bi dodatna istraživanja i eventualna eksploatacija mogli svrstati BiH među značajne evropske proizvođače ovog minerala.
Još zanimljiviji je zaključak analize prema kojem bi Bosna i Hercegovina, ukoliko razvije identificirane resurse, mogla postati vodeći proizvođač antimona u Evropi i jedna od deset najvećih država proizvođača u svijetu.
Takva mogućnost više nije samo tema naučnih procjena. Na nekoliko lokacija u BiH već su pokrenuti konkretni istraživački projekti iza kojih stoje međunarodne rudarske kompanije.
Antimon se najčešće koristi kao dodatak drugim metalima kako bi se povećala njihova čvrstoća i otpornost. Njegova primjena posebno je važna u proizvodnji municije, vojnih sistema, elektronskih komponenti, baterija, solarnih panela i specijalnih legura. Koristi se i u proizvodnji materijala otpornih na vatru, zbog čega ima značajnu ulogu u građevinskoj i automobilskoj industriji.
Zbog rasta geopolitičkih tenzija i ubrzanog razvoja namjenske industrije, potražnja za antimonom posljednjih godina snažno raste.
Globalnim tržištem antimona trenutno dominira Kina, koja kontroliše najveći dio svjetske proizvodnje i prerade ovog metala. To predstavlja ozbiljan izazov za evropske zemlje koje pokušavaju smanjiti zavisnost od uvoza strateških sirovina. Upravo zbog toga Evropska unija u fokus sve više stavlja razvoj vlastitih izvora kritičnih minerala, među kojima je i antimon.
Važnost ovog metala postala je jasnija i široj javnosti nakon što je Kina, kao najveći svjetski proizvođač, ograničila njegov izvoz. Time je antimon dospio u središte globalnog trgovinskog sukoba između Pekinga i Zapada. U takvim okolnostima raste interes za rudarski potencijal zemalja Zapadnog Balkana, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Naučnici su među najperspektivnijim područjima antimona u BiH izdvojili Srebrenicu, Rupice kod Vareša, Čemernicu kod Fojnice i Podhrusanj kod Čajniča.
Posebno je značajno to što se upravo na području Srebrenice i Vareša danas odvijaju nova istraživanja međunarodnih rudarskih kompanija. To pokazuje da se naučne procjene o potencijalu antimona sve više poklapaju s interesom investitora na terenu.
Jedan od trenutno zanimljivijih projekata razvija australijska kompanija Regener8 Resources. Ova kompanija nedavno je završila preuzimanje projekta Srebrenica North, koji obuhvata 80 kvadratnih kilometara istražnog prostora.
Na tom području planirana su savremena geološka istraživanja usmjerena na srebro, bakar, cink, olovo i antimon. Kompanija navodi da na većem dijelu tog prostora nisu provođena sistematska moderna istraživanja više od pola stoljeća. Iako je projekat još u početnoj fazi, riječ je o jednom od najvećih novih istraživačkih poduhvata u rudarskom sektoru Bosne i Hercegovine.
Još značajniji projekat kod Srebrenice vodi kanadska kompanija Terra Balcanica. Za razliku od Regener8 Resourcesa, Terra Balcanica već provodi istražna bušenja na projektu Viogor-Zanik kod Srebrenice i objavljuje konkretne rezultate.
Kompanija je nedavno saopćila da je na lokalitetima Čumavići i Brežani otkrila visokokvalitetnu srebrno-antimonovu mineralizaciju, uz prisustvo cinka, olova i zlata. Predsjednik kompanije Aleksandar Mišković izjavio je da Terra Balcanica želi postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, posebno antimona, za evropsko tržište.
Jedna od najvažnijih informacija jeste da kompanija već naredne godine planira izraditi prvu preliminarnu procjenu resursa. To bi moglo donijeti prve moderne procjene količina rude na ovom području i pokazati koliki je stvarni potencijal srebreničkog rudnog distrikta.
Pored Srebrenice, veliki potencijal naučnici vide i u području Rupica kod Vareša. Iako se aktivni rudarski projekti u Varešu danas uglavnom povezuju sa srebrom, cinkom i olovom, naučni rad Rupice navodi među najperspektivnijim antimonovim poljima u Bosni i Hercegovini.
Prednost Vareša je i činjenica da na tom području već postoji aktivna rudarska infrastruktura, što bi u budućnosti moglo olakšati eventualnu proizvodnju antimona, ukoliko se potvrde značajnije količine ovog metala.
Kombinacija geološkog potencijala, sve veće potražnje za kritičnim mineralima i dolaska međunarodnih istraživačkih kompanija pokazuje da bi BiH mogla postati važan proizvođač antimona, a prema pojedinim procjenama i najveći u Evropi.
Ukoliko se procjene geologa potvrde, antimon bi mogao postati jedno od najvažnijih rudnih bogatstava Bosne i Hercegovine i otvoriti novu razvojnu perspektivu za domaći rudarski sektor.
