Desnica u Južnoj Americi danas predvodi sedam od 12 država, nakon niza izbornih pobjeda koje su posljednjih godina promijenile političku sliku kontinenta. Pobjeda Luiza Inácija Lule da Silve na predsjedničkim izborima u Brazilu zaustavila je širenje desnice, ali nije promijenila činjenicu da konzervativne i desnocentrističke opcije imaju većinu među južnoameričkim vladama.
Lula da Silva u nedjelju je osvojio novi predsjednički mandat, pobijedivši desničarskog kandidata Flávija Bolsonara u drugom krugu izbora. Prema rezultatima brazilskog Vrhovnog izbornog suda, aktuelni predsjednik osvojio je 51,79 posto glasova, dok je njegov protivnik dobio 48,21 posto.
Pobjeda je posebno značajna jer je Brazil najveća država Južne Amerike, a izbori su održani u trenutku kada je desnica već preuzela vlast u nekoliko važnih zemalja regije.
Desnica u Južnoj Americi ojačala nakon izbora u Kolumbiji i Peruu
Jedna od najvećih ovogodišnjih političkih promjena dogodila se u Kolumbiji, gdje je konzervativni advokat Abelardo de la Espriella u junu pobijedio kandidata ljevice Ivána Cepedu.
De la Espriella je na predsjedničkoj funkciji naslijedio Gustava Petra, prvog ljevičarskog predsjednika Kolumbije, čime je završeno razdoblje vlasti političke opcije Historijski pakt.
Sličan preokret dogodio se u Peruu, gdje je Keiko Fujimori, liderica stranke Fuerza Popular, nakon tri ranija neuspješna pokušaja osvojila predsjednički mandat. Njena kampanja bila je usmjerena na borbu protiv kriminala, jačanje sigurnosnih institucija i strožije mjere prema organizovanom kriminalu.
Desnica je prethodno ojačala i u Čileu, gdje je José Antonio Kast preuzeo vlast od ljevičarskog predsjednika Gabriela Borića, dok je u Boliviji Rodrigo Paz okončao dugogodišnju dominaciju Pokreta za socijalizam.
Argentinu od decembra 2023. godine vodi Javier Milei, poznat po liberalnim ekonomskim politikama i bliskosti s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. U Paragvaju je na vlasti Santiago Peña, dok Ekvador predvodi Daniel Noboa.
Brazil i Urugvaj ostaju važna uporišta ljevice
Uprkos jačanju desnice, ljevičarske i lijevocentrističke političke opcije zadržale su vlast u nekoliko država.
Pored Brazila, lijevi centar predvodi Urugvaj, čiji je predsjednik Yamandú Orsi iz koalicije Frente Amplio na dužnosti od marta 2025. godine.
U Surinamu je predsjednica Jennifer Geerlings-Simons, dok Gvajanu predvodi Irfaan Ali, čija Narodna progresivna stranka ima ljevičarske političke korijene, ali provodi pragmatičnu ekonomsku politiku.
Posebna situacija je u Venecueli, gdje vlast obavlja Delcy Rodríguez nakon što su američke snage u januaru zarobile Nicolása Madura i odvele ga u Sjedinjene Američke Države.
Rodríguez je najavila održavanje novih izbora, ali datum još nije određen. Opozicija, predvođena Maríjom Corinom Machado, zahtijeva raspisivanje izbora i povratak demokratskim institucijama.
Koliki je utjecaj Donalda Trumpa na političke promjene?
Jačanje desnice u Južnoj Americi odvija se paralelno s povratkom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pojedini južnoamerički predsjednici, među kojima su Javier Milei i Abelardo de la Espriella, otvoreno podržavaju Trumpove političke stavove, posebno kada je riječ o migracijama, sigurnosti i ekonomiji.
Ipak, analitičari upozoravaju da izborni uspjesi desnice nisu isključivo posljedica američkog političkog utjecaja. Nezadovoljstvo ekonomskim prilikama, rast kriminala i nepovjerenje u dosadašnje vlasti također su imali značajnu ulogu u izbornim rezultatima.
U takvim okolnostima, pobjeda Lule da Silve predstavlja značajan rezultat za brazilsku ljevicu, koja je zadržala vlast uprkos promjeni političkih odnosa u većem dijelu kontinenta.
