Evropa ulazi u završne pripreme za zimsku sezonu sa skladištima prirodnog plina popunjenim oko 69 posto, što je osjetno manje od uobičajenog nivoa za ovo doba godine.
Istovremeno, rast cijena energenata i rat na Bliskom istoku dodatno povećavaju pritisak na evropske zemlje i privredu.
Prema podacima industrijskog udruženja Gas Infrastructure Europe, koje prenosi Reuters, prosječna popunjenost evropskih skladišta u istom periodu tokom prethodnih pet godina iznosila je oko 85 posto. Posebnu zabrinutost izazivaju Njemačka i Nizozemska, zemlje koje zajedno raspolažu sa približno 35 posto ukupnih skladišnih kapaciteta Evropske unije, a trenutno zaostaju u stvaranju rezervi.
Jedan od razloga za slabiju popunjenost skladišta jeste odluka pojedinih kompanija da odgode kupovinu plina dok su cijene bile visoke. Očekivalo se da će sukob na Bliskom istoku biti završen ranije i da će nakon toga cijene energenata pasti, što bi omogućilo povoljniju nabavku. Međutim, takav scenario se nije ostvario, pa sa približavanjem zime raste i rizik od dodatnog poskupljenja.
Referentna evropska cijena plina trenutno se kreće oko 81 euro po megavatsatu, što je oko 150 posto više nego prije godinu. Procjene Morgan Stanleyja pokazuju da bi, u zavisnosti od vremenskih prilika, cijena mogla dosegnuti i 100 eura po megavatsatu.
Dodatni problem predstavlja rast cijena drugih energenata. Globalna cijena nafte premašila je 100 dolara po barelu usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Benzin je u Evropskoj uniji skuplji za 24 posto nego prije godinu, dok je dizel poskupio 38 posto. Troškovi avionskog goriva u istom periodu više su nego udvostručeni.
Visoke cijene energije posebno pogađaju industrije koje troše velike količine energenata, ali i aviokompanije i automobilsku industriju. Evropske vlade istovremeno pokušavaju pronaći načine da ublaže posljedice rasta troškova za građane.
Energetski pritisci ponovo predstavljaju izazov i za Evropsku centralnu banku. Nakon nedavnog povećanja kamatnih stopa, zvaničnici ECB-a upozoravaju da bi novo poskupljenje energenata moglo dodatno podstaći inflaciju i otvoriti prostor za još jedno povećanje kamata.
Ipak, evropska energetska situacija danas je drugačija nego tokom krize koja je uslijedila nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Evropa je u međuvremenu proširila izvore snabdijevanja, povećala korištenje obnovljivih izvora energije i smanjila zavisnost od ruskog plina. Veće oslanjanje na ukapljeni prirodni plin, LNG, međutim, znači i veću izloženost promjenama na globalnom tržištu.
Trenutno visoke cijene smanjuju potražnju za LNG-om u Aziji, što evropskom tržištu pruža određeni prostor. Reuters navodi da bi azijski uvoz LNG-a u septembru mogao pasti na najniži nivo za taj mjesec u posljednjih osam godina.
Koliko će situacija biti ozbiljna, u velikoj mjeri zavisit će od zime i potrošnje plina tokom najhladnijih mjeseci. Stručnjaci upozoravaju da bi čak i uz uobičajene temperature evropske rezerve mogle biti značajno iscrpljene. Hladnija zima, novi prekidi u isporukama ili pojačana konkurencija Azije za LNG mogli bi dodatno pogurati cijene naviše.
