Gas ili kako ga nazivaju energent budućnosti prema Nacrtu zakona o gasu, do Tuzlanskog kantona bi, preko Posavskog dolazio putem sjeverne interkonekcije.
Taj pravac smatra se strateškim, jer bi omogućio direktno snabdijevanje industrijskih zona i domaćinstava u regiji u kojoj termoenergetski sektor već godinama funkcioniše s brojnim poteškoćama.
„Karakteristično je da će trasa gasovoda biti koncipirana na način da se približava centrima potrošnje i veoma je značajno da je duž ove trase koncentracija stanovništva kao i postojanje već funkcionalnih industrijskih zona, a u isto vrijeme postoje i planirane industrijske zone duž cijele trase gasovoda. Također, u blizni ove trase su locirani postojeći kapaciteti za proizvodnju el. energije iz prirodnog gasa a ovaj gasovod će imati dovoljno kapaciteta da snabdijeva buduće potrošače“, rekla je u izjavi za RTV Slon Belma Filipović, predstavnica BH Gas-a.
Industrija u ovom dijelu zemlje trenutno koristi druge energente sa višom cijenom, te na taj način postaje manje konkurenta i na našem tržištu ali i na tržištu EU. Upotrebom gasa, naša industrija imala bi mogućnost korištenja energenata niže cijene, uvjeravaju nadležni.
„Naša privreda vapi za jednim energentom koji ima nižu cijenu u odnosu na trenutne energente iz tog razloga smatramo da je gas taj koji bi u narednom periodu trebao doći u TK“, kaže Vedran Lakić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.
Iz Privredne komore jasno su poručili da je gasna infrastruktura u Tuzlanskom kantonu nužnost za održivost domaće industrije.
„Privrednici su sigurno za jeftiniji energent, a plin je jeftiniji i to je ono nešto što treba privredi. To je proces koji mi želimo da radimo, davno smo ga započeli i to je nešto što je potrebno privredi TK i privreda će sigurno dobiti konkurentnost uvođenjem plina u svoje procese proizvodnje“, rekao je Nedret Kikanović, predsjednik Kantonalne privredne komore TK.
Ipak za Tuzlu problem nije gasna interkonekcija i dovođenje gasa, nego njegovo skladištenje, budući da se upravo ovaj grad pominje kao mjesto gdje bi se gas mogao deponovati. Jednoglasan stav vijećnika u Gradskom vijeću je da Tuzla ne pristaje na projekte koji mogu ugroziti sigurnost građana i životnu sredinu.
Međutim, nadležni s viših nivoa vlasti kažu da za zabrinutost nema razloga, jer u Evropi postoje brojni primjeri skladištenja gasa sa savremenim sistemima, ali da će saslušati i politiku i građane u konačnoj odluci.
„Ovdje bi svakako istakao potrebu skladišta gasa gdje god da ono bilo. Ako ga imamo spremnog mi gas možemo nabavljati u onom trenutku kad je cijena gasa niska i skladištit ga i čuvati za potrebe kada cijena gasa bude visoka iz prostog razloga da našim građanima i privredi gas uvijek bude dostupan po najnižoj mogućoj cijeni. Mi tu planiramo za naredni period također i gasifikaciju jednog bloka u TE da postane na gas kako bi na što efikasniji način mogli proizvoditi električnu energiju“, smatra Lakić.
S tim se slažu i u Tuzlanskom Akademskom klubu. Smatraju da su postojeći energenti na izdisaju te da se mora koristiti alternativa i na neki način obezbijediti fleksibilno i sigurno snabdijevanje energijom.
„Moramo obezbijediti alternativne izvore energije kao što je solarna i gasna. Veoma je važno da o ovome govori struka. Ali nam gasna infrastruktura treba i to apsolutno podržavamo“, rekao je Safet Husanović, zamjenik predsjednika Skupštine Tuzlanskog akademskog kluba.
Nacrt Zakona o gasu, o kojem se raspravlja širom Federacije, ima za cilj da po prvi put na zakonodavnom nivou uredi distribuciju gasa. Trenutno se cijeli sektor reguliše uredbom Vlade FBiH, što nije dovoljno za stabilno i dugoročno planiranje.
