Građani su u julu za pojedine proizvode i usluge izdvajali znatno više novca nego godinu ranije. Najveći skok među praćenim prosječnim cijenama zabilježen je kod gradskog prevoza, dok je s druge strane najveći pad cijene zabilježen kod tvrdog žutog sira.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske, prosječna cijena karte za gradski prevoz u julu 2026. godine bila je čak 38,9 posto viša nego u istom mjesecu prošle godine.
Riječ je o najvećem pojedinačnom rastu među proizvodima i uslugama čije prosječne cijene prati statistika.
Skuplji voda, dizel i benzin
Osjetno su porasli i pojedini troškovi koje građani teško mogu izbjeći.
Prosječna cijena vode za domaćinstva povećana je za 22 posto, dok je dizel u odnosu na juli prošle godine skuplji za 20,8 posto.
Rast je zabilježen i kod benzina, čija je prosječna cijena veća za 17,9 posto.
Među uslugama se izdvaja fotokopiranje, koje je poskupjelo za 20 posto, dok je pranje i feniranje kose skuplje za 17,7 posto.
Za mrkvu i vitamine u prosjeku se izdvajalo 16,7 posto više, a muško šišanje poskupjelo je za 16 posto.
Sir, mlijeko i povrće među proizvodima koji su pojeftinili
Dok su pojedine usluge i energenti snažno poskupjeli, kod dijela prehrambenih proizvoda zabilježen je značajan pad cijena.
Najviše je pojeftinio tvrdi žuti sir – za 28,8 posto u odnosu na juli prošle godine.
Mlijeko u tetrapaku bilo je jeftinije za 26,8 posto, dok je prosječna cijena kupusa smanjena za 24,2 posto.
Svježi krastavac također je među proizvodima čija je cijena pala, i to za 21,1 posto.
Godišnja inflacija 3,6 posto
Iako su kod pojedinih proizvoda i usluga zabilježene velike promjene, ukupna godišnja inflacija u Republici Srpskoj u julu iznosila je 3,6 posto.
U odnosu na juni ove godine, ukupni indeks potrošačkih cijena u julu bio je niži za 0,6 posto.
Posmatrano po širim grupama potrošnje, troškovi prevoza na godišnjem nivou povećani su za 12,1 posto, stanovanja i komunalnih usluga za 11,6 posto, a zdravstva za 9,3 posto.
Istovremeno, odjeća i obuća bile su u prosjeku jeftinije za 3,9 posto, dok je kod hrane zabilježen pad cijena od 1,9 posto.
Statističari napominju da se prosječne cijene pojedinačnih proizvoda ne koriste direktno za izračunavanje ukupne inflacije. Indeks potrošačkih cijena računa se na osnovu reprezentativne korpe od 612 proizvoda i usluga, pri čemu se svakog mjeseca prikuplja više od 9.000 cijena u šest gradova.
Rast troškova posebno pogađa kućne budžete jer prehrana i stanovanje s komunalnim uslugama čine najveći dio sindikalne potrošačke korpe.
