Na prvi pogled, hronične bolesti kod životinja djeluju kao nešto što pripada isključivo ljudskom svijetu, ali nova istraživanja pokazuju da rak, dijabetes, gojaznost i kardiovaskularna oboljenja sve češće pogađaju kućne ljubimce, domaće i divlje vrste.
Stručnjaci sa Poljoprivrednog univerziteta u Atini predlažu model koji povezuje pojavu ovih bolesti kod različitih životinja i sugerira da granice između vrsta, staništa i geografskih područja u tom smislu odavno ne postoje.
Više od polovine kućnih ljubimaca ima problem sa gojaznošću
Psi i mačke danas se suočavaju sa prekomjernom tjelesnom masom češće nego ikad, a procjene govore da polovina, pa i više od polovine kućnih ljubimaca ima problem sa gojaznošću.
Takvo stanje povećava rizik od dijabetesa, srčanih oboljenja i poremećaja u radu zglobova, a razlozi su gotovo identični onima kod ljudi.
Manjak kretanja, neuravnotežena ishrana i stres postaju svakodnevica životinja koje žive u prostoru i ritmu svojih vlasnika, pa promjene načina života čovjeka neposredno oblikuju i zdravlje ljubimaca.
U velikim stočarskim sistemima bilježe se oboljenja koja su nekada bila gotovo nezamisliva. Svinje uzgajane u masovnoj proizvodnji razvijaju osteoartritis, kardiovaskularne poremećaje i metaboličke probleme, što je posljedica višedecenijskog biranja životinja prema količini mesa, mlijeka ili jaja, a ne prema otpornosti i zdravlju.
Veterinari i uzgajivači danas sve glasnije govore o potrebi stalnog praćenja zdravstvenog stanja, jer bolest u velikim populacijama donosi ozbiljne ekonomske i ekološke posljedice.
Slični obrasci vidljivi su i u divljini. Životinje koje obitavaju u zagađenim rijekama, jezerima i priobaljima, poput beluga kitova, mnogih vrsta riba i ptica, sve češće obolijevaju od bolesti jetre, srca i bubrega.
Industrijske hemikalije, klimatske promjene i nestanak prirodnih staništa stvaraju stalni stres koji narušava njihov imunitet i čini ih ranjivijima nego prije, pa se veza između ljudske aktivnosti i zdravlja divljih populacija sve teže može ignorirati.
Hronične bolesti oblikuju se kroz nekoliko faktora
Rast hroničnih bolesti među životinjama oblikuje se kroz spoj genetike, životnih okolnosti i utjecaja okoline. Neke pasmine pasa i mačaka, selektirane zbog izgleda ili specifičnih osobina, nose viši rizik od dijabetesa, srčanih problema i poremećaja u radu zglobova.
Ako se tome dodaju loša ishrana, premalo aktivnosti i stres, rizik postaje još izraženiji. U divljini, klimatske promjene i zagađenje dodatno pogoršavaju stanje. Procjenjuje se da 60 do 70 posto bolesti koje pogađaju ljude ima veze sa životinjama ili promjenama u ekosistemima, što potvrđuje koliko je zdravlje svih živih bića međusobno isprepleteno.
Ako zagađenje, klimatske promjene i loši životni uslovi utiču na zdravlje životinja, isti procesi kroz hranu, vodu i narušene ekosisteme neizbježno utiču i na ljude.
Medicina, ekologija i veterina više ne mogu djelovati odvojeno, pa pristup “One Health”, koji u središte stavlja povezanost ljudi, životinja i njihove okoline, postaje ključan u razumijevanju i praćenju hroničnih bolesti.
Neophodne mjere za stabilnost ekosistema
Zdrava ishrana i adekvatan način života za kućne ljubimce, brige o dobrobiti životinja na farmama i zaštita prirodnih staništa za divlje vrste predstavljaju neophodne mjere za stabilnost ekosistema.
Ovakva istraživanja pokazuju da životinje ne možemo posmatrati kao odvojene od svijeta koji oblikujemo.
Navike, industrijska proizvodnja i način korištenja prostora direktno određuju kvalitet života mačaka, pasa, farmi i divljih područja, pa oboljela životinja ili zagađena rijeka postaju odraz šire krize koja zahvata cijelu planetu.
