Inflacija u BiH u trećem kvartalu mogla bi iznositi 3,7 posto, znatno manje od ranije očekivanih 6,1 posto, pokazuje nova procjena Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Centralna banka BiH značajno je smanjila procjenu rasta potrošačkih cijena nakon što je zvanična inflacija tokom juna i jula usporila snažnije nego što se ranije očekivalo.
Još u junu CBBiH je procjenjivala da bi ukupna inflacija u trećem kvartalu 2026. godine mogla dostići 6,1 posto. Prema novoj brzoj procjeni, očekivana stopa sada je spuštena na 3,7 posto, dok se temeljna inflacija procjenjuje na 4,2 posto.
Inflacija u BiH usporila više od očekivanja
Na promjenu procjene uticalo je naglo usporavanje zvanične inflacije u junu i julu, ali i slabiji prenos povećanih troškova prevoza i režija na cijene drugih proizvoda i usluga.
Cijene hrane i bezalkoholnih pića na godišnjem nivou u ta dva mjeseca bile su niže, dijelom i zbog takozvanog baznog efekta. Ipak, iz Centralne banke upozoravaju da su cijene hrane i dalje na visokom nivou nakon značajnog rasta u prethodnom periodu.
To je posebno važno za životni standard građana, jer hrana ima veliko učešće u ukupnoj potrošnji domaćinstava. Prema procjenama CBBiH, cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini pritom ne odstupaju značajnije od cijena u zemljama okruženja.
Ni trenutno usporavanje ne znači da su pritisci na cijene završeni. Centralna banka očekuje da će inflatorni pritisci ostati značajni, posebno zbog kretanja cijena energenata na međunarodnom tržištu.
Za posljednja tri mjeseca 2026. godine procjenjuje se da bi i ukupna i temeljna inflacija mogle iznositi 4,1 posto. Očekuje se i novi rast cijena hrane, jer se promjene na stranim tržištima sa određenim vremenskim odmakom prenose i na tržište BiH.
Privreda BiH nastavlja rasti umjerenim tempom
Istovremeno, procjene Centralne banke ne ukazuju na značajnije ubrzavanje privredne aktivnosti.
Godišnji realni rast bruto domaćeg proizvoda u drugom kvartalu procijenjen je na 2,2 posto. To je za 0,2 procentna poena više u odnosu na raniju procjenu.
Za treći kvartal očekuje se realni rast BDP-a od 2,3 posto.
U Centralnoj banci navode da dostupni pokazatelji upućuju na nastavak relativno umjerene privredne aktivnosti, dok rizici i dalje dolaze iz međunarodnog okruženja i neizvjesnosti povezane sa vanjskom potražnjom.
