U prvoj polovini ove godine izvoz industrije tekstila, odjeće, kože i obuće iz Bosne i Hercegovine iznosio je 811.369.705 KM, što predstavlja pad od 42.383.556 KM u odnosu na isti period prošle godine.
Sagovornici ističu da se ovakav negativan trend može očekivati i u narednim mjesecima, te da je ovaj sektor privrede u ozbiljnoj krizi.
IZDVAJAMO:Kako su se okolnosti promijenile, a dozvole ostale: Novi detalji o kamenolomu Začula
Istovremeno, uvoz proizvoda iz ovog sektora iznosio je 1.162.214.393 KM, što je povećanje od 6.261.945 KM u poređenju s prvih šest mjeseci 2024. godine, kada je uvoz iznosio 1.155.952.448 KM, pokazuju podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene u ovom sektoru u BiH u prvoj polovini godine dosegao je gotovo dvije milijarde KM – tačnije 1.973.584.098 KM – što je ipak manje u odnosu na isti period prošle godine, kada je razmjena iznosila 2.009.705.709 KM.
Pokrivenost uvoza izvozom u sektoru tekstila, odjeće, kože i obuće iznosi 69,81 posto, što i dalje ukazuje na negativan trgovinski bilans, ali i na prisutnost domaće proizvodnje na stranim tržištima.
Ipak, pad izvoza jasno signalizira ozbiljne probleme – od pojačane konkurencije i nepovoljnih tržišnih uslova, do unutrašnjih izazova koji utiču na smanjenje proizvodnje i izvoza.
ČITAJTE: Počinju radovi na sanaciji i uređenju parka “Husinski rudar” u Tuzli
Ekonomista Igor Gavran upozorava da je ovako izražen pad izvoza izuzetno negativan signal za sektor. “Nažalost, vidimo da se pojedini proizvodni pogoni zatvaraju, a vjerovatno nas čeka i nastavak tog trenda,” kazao je Gavran.
Napominje i da povećanje uvoza ne mora nužno značiti povećanje količine, već da može biti posljedica rasta cijena.
“Naš izvoz se uglavnom odnosi na proizvode koje po niskim cijenama izrađujemo za poznate svjetske brendove, dok s druge strane uvozimo široki spektar robe raznih kategorija. Mnogo bi korisnije bilo da domaći kapaciteti opskrbljuju i domaće tržište kroz razvoj vlastitih brendova,” navodi Gavran.
Smatra da je domaća tekstilna industrija već duže vrijeme pod pritiskom da nudi što niže cijene, dok istovremeno rastu troškovi, posebno energenata i radne snage.
“BiH ima važnu ulogu u svjetskom tekstilnom sektoru, posebno u Evropi, ali nas često iskorištavaju kao jeftine, iako kvalitetne proizvođače, dok profit završava izvan zemlje. Naši građani, umjesto da podrže domaće brendove, oduševljeni su kad se otvara još jedan strani butik, iako je kvalitet često ispod onog koji nude naše firme,” zaključio je Gavran.
