Voće je važan dio uravnotežene ishrane, ali pojedine vrste posebno se izdvajaju po nutritivnoj vrijednosti i pozitivnom utjecaju na zdravlje.
Kardiolozi i nutricionisti ističu da redovna konzumacija određenog voća može značajno smanjiti rizik od hroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnih. Ishrana bogata voćem i povrćem povezuje se s boljim vrijednostima krvnog pritiska i holesterola, kao i manjim rizikom od ateroskleroze, odnosno nakupljanja plaka u arterijama.
Žive boje voća često ukazuju na visok sadržaj antioksidansa, koji pomažu u zaštiti organizma od oštećenja. Iako je svaka vrsta voća dobrodošla u ishrani, pet vrsta posebno se izdvaja po snažnom djelovanju i preporučuje se za svakodnevni jelovnik.
Borovnice
Bobičasto voće, posebno borovnice, često se naziva superhranom zbog velike koncentracije antioksidansa. Njihova snaga nalazi se u antocijaninima, biljnim spojevima koji borovnicama daju plavu boju i pomažu u zaštiti ćelija od oštećenja slobodnim radikalima.
Istraživanja su pokazala da borovnice imaju izraženo protuupalno djelovanje, mogu doprinijeti zdravlju srca, snižavanju krvnog pritiska i usporavanju kognitivnog starenja. Jedna šolja borovnica sadrži oko 84 kalorije i gotovo četiri grama vlakana, što pomaže probavi i dužem osjećaju sitosti.
Jabuke
Jabuke su s razlogom među najpopularnijim vrstama voća. Njihova vrijednost krije se u pektinu, rastvorljivom vlaknu koje pomaže vezati holesterol u probavnom sistemu i tako može doprinijeti snižavanju nivoa lošeg, LDL holesterola.
Bogate su i polifenolima, biljnim spojevima s antioksidativnim djelovanjem koji su važni za zdravlje srca. Velika prednost jabuka je praktičnost, zbog čega su odličan izbor za međuobrok. Za najbolji učinak preporučuje se jesti jabuku s korom, jer se upravo u kori nalazi polovina ukupnih vlakana i većina zaštitnih polifenola.
Banane
Banane se ponekad nazivaju i prvim supervoćem, a poznate su kao dobar izvor brze energije, zbog čega ih često biraju sportisti. Bogate su kalijem i magnezijem, mineralima koji djeluju kao elektroliti i važni su za regulaciju krvnog pritiska i zdravlje srca.
Banane su i dobar izvor vlakana, uključujući otporni škrob koji djeluje kao prebiotik. To znači da hrani korisne bakterije u crijevima, poboljšava probavu i doprinosi dužem osjećaju sitosti. Jedna banana ima oko 105 kalorija i tri grama vlakana.
Narandže
Narandže i drugi agrumi najpoznatiji su po vitaminu C, koji je važan za jačanje imuniteta. Samo jedna narandža srednje veličine može osigurati preporučenu dnevnu dozu ovog vitamina.
Osim toga, agrumi su dobar izvor vlakana koja podržavaju rad probavnog sistema. Sadrže i flavonoide, koji mogu doprinijeti zdravlju srca i krvnih sudova, kao i smanjenju krvnog pritiska i holesterola. Preporučuje se jesti cijeli plod, a ne samo piti sok, kako bi se unijela i korisna vlakna.
Avokado
Iako ga mnogi smatraju povrćem, avokado je botanički voće. Poseban je po visokom udjelu mononezasićenih masti, koje su korisne za zdravlje srca.
Ove zdrave masti mogu pomoći u snižavanju lošeg holesterola i triglicerida. Avokado je bogat vlaknima, što doprinosi sitosti i zdravlju probave. Odličan je izvor kalija, čak bogatiji od banane, a sadrži i vitamine K, E i C.
Masti iz avokada pomažu i boljoj apsorpciji nutrijenata iz druge hrane, zbog čega je vrijedan dodatak svakodnevnoj ishrani.
