Tržište rada u BiH i regiji na prekretnici
Početak 2025. godine za tržišta rada u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji donosi nastavak dugoročnih izazova – od ekonomske usporenosti do promjena u strukturi ponude i potražnje za radnom snagom. Iako se svaka od ovih zemalja nalazi u vlastitom ekonomskom i društvenom kontekstu, zajedničko im je smanjenje ukupnog broja objavljenih oglasa za posao u prvom kvartalu godine. Istovremeno, pojedini sektori bilježe rast, što upućuje na selektivnu otpornost unutar određenih grana privrede.
U Hrvatskoj je, prema podacima MojPosao.hr, objavljeno blizu 18.000 oglasa, što je za oko 5 posto manje u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, broj prijava prelazi pola miliona, što potvrđuje da interes građana za zaposlenje ili promjenu radnog mjesta ostaje visok.
Sjeverna Makedonija bilježi pad oglasa od 16 posto, dok u Bosni i Hercegovini ta razlika iznosi jednako. Međutim, uprkos smanjenju broja oglasa, u BiH se bilježi rast broja prijava, što može značiti veći angažman posloprimaca, ali i sve izraženiju konkurenciju za jedno radno mjesto.
Tržište rada u BiH
U prva tri mjeseca 2025. godine u BiH je objavljeno ukupno 2.428 oglasa za posao, što predstavlja pad u odnosu na isti period prethodne godine. Kroz ove oglase traženo je ukupno 4.830 radnika. Istovremeno, pristiglo je preko 87.000 prijava, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada ih je bilo nešto manje od 73.000.
Prosječno, na svako oglašeno radno mjesto apliciralo je 18 osoba, što ukazuje na visoku konkurenciju i istovremeno potvrđuje da radnici sve češće traže nove prilike, bilo zbog nezadovoljstva postojećim uslovima ili želje za promjenom.
Najtraženiji sektori i zanimanja
U BiH i dalje dominira komercijala, odnosno sektor prodaje, gdje je oglašeno najviše radnih mjesta. Iza njega slijede elektrotehnika i mašinstvo, te transport, skladištenje i logistika. Među najčešćim oglasima nalaze se pozicije komercijalista, trgovaca, radnika u proizvodnji, računovođa, agenata u pozivnim centrima, skladištara, vozača, administrativnih radnika, konobara i menadžera za marketing.
Ovakva struktura potvrđuje da se tržište i dalje oslanja na operativne i tehničke pozicije, uz stabilnu potražnju u sektoru usluga, ali i pokazuje ograničen broj oglasa za specijalizovane ili stručne pozicije s višim kvalifikacijama.
Gdje se tržište kreće: rast i pad po sektorima
U odnosu na prvi kvartal prošle godine, tri sektora bilježe snažan rast potražnje za radnicima – saobraćaj i komunikacije, biotehnologija i farmacija, te osiguranje. Posebno je značajan skok u sektoru saobraćaja, gdje je zabilježeno povećanje od čak 85 posto.
S druge strane, neki od sektora koji su u prethodnim godinama pokazivali stabilnost sada bilježe pad. Informacione tehnologije bilježe smanjenje potražnje od gotovo 50 posto, zanatske djelatnosti padaju za 45 posto, dok i zdravstvo, iako je često pod pritiskom nedostatka kadra, bilježi značajno smanjenje oglasa.
Ovi podaci otkrivaju pomake u investicionim prioritetima, promjene izazvane digitalnom transformacijom, kao i specifičnosti sezonskog zapošljavanja, posebno u turizmu i uslužnim djelatnostima.
BiH na raskršću: Hoće li tržište rada zadržati stabilnost do kraja godine?
Tržište rada u BiH u prvim mjesecima 2025. balansira između stagnacije i potencijalnog oporavka. Dok pad broja oglasa ukazuje na oprez poslodavaca, rast broja prijava pokazuje da radna snaga ostaje aktivna i otvorena za nove prilike.
Povećanje minimalne plate, koje je stupilo na snagu početkom godine, značajno je uticalo na dinamiku zapošljavanja. Mnogi poslodavci, naročito u industrijama sa nižim profitnim maržama, usporili su proces zapošljavanja, dok su neki već počeli sa prilagodbama svojih poslovnih strategija.
U takvom ambijentu, koji je dodatno opterećen rastućim troškovima poslovanja i odlaskom radne snage, pred Bosnom i Hercegovinom je neizvjesna godina. Ipak, pokazatelji iz sektora koji bilježe rast ukazuju da prostor za razvoj postoji, ali da će zahtijevati aktivniju ulogu obrazovnog sistema, efikasnije mjere zapošljavanja i više fleksibilnosti u tržišnim politikama.
Tržište rada nije zamrznuto, ali više ne funkcioniše po pravilima koja su važila do prije nekoliko godina. Novi obrasci ponašanja, tehnološke promjene i promjenjena očekivanja radnika, oblikuju drugačiju ekonomsku sliku – i tu se odgovori više ne traže samo u statistikama, već u dugoročnim strateškim pristupima.
