Vještačka inteligencija često se koristi za pronalaženje informacija i rješavanje svakodnevnih problema, ali šta se događa kada AI modeli dobiju zadatak da iznesu svoje najkontroverznije mišljenje o ljudima?
Upravo to pitanje postavljeno je za 12 poznatih modela, a rezultati eksperimenta pokazali su iznenađujuću sličnost u njihovim odgovorima.
Istraživanje koje je ModelCompare objavio 22. oktobra obuhvatilo je modele kao što su ChatGPT, Claude, Gemini, Grok i DeepSeek. Svakom od njih tri puta je postavljeno pitanje o najkontroverznijem stavu koji mogu iznijeti o ljudskom ponašanju.
Od ukupno 35 analiziranih odgovora, čak 29 odnosilo se na istu karakteristiku. Modeli su uglavnom ukazivali na to da ljudi često daju prednost pripadnosti određenoj grupi u odnosu na prihvatanje činjenica koje se ne uklapaju u njihova postojeća uvjerenja.
Jedan od najupečatljivijih odgovora dao je Grok 4.7, koji je poručio da bi ljudi radije bili u zabludi zajedno s drugima nego sami zastupali ispravan stav.
Slična razmišljanja iznijeli su i drugi modeli. ChatGPT je ukazao na sklonost ljudi da vlastitu inteligenciju koriste za opravdavanje već formiranih stavova, dok su Gemini i DeepSeek istakli da ljudi često brane svoja uvjerenja umjesto da ih kritički preispituju.
Šta su AI modeli otkrili o ljudskom ponašanju?
Prema rezultatima eksperimenta, svih 12 modela barem jednom je ukazalo na prednost koju ljudi daju grupnoj pripadnosti u odnosu na istinu. Sedam modela ponovilo je takvo mišljenje u sva tri odgovora.
Ipak, nisu svi odgovori bili kritički usmjereni prema ljudima.
Claude Opus 5.5 u jednom je odgovoru iznio pozitivniji pogled, ocijenivši da su ljudi često bolji i ljubazniji nego što sami vjeruju. Mistral Large 4 ponudio je znatno drugačije tumačenje, opisujući ljudsku svijest kao svojevrsnu evolucijsku anomaliju.
Istraživači su eksperiment proširili i na šest AI alata za generisanje slika, od kojih je zatraženo da vizuelno predstave vlastiti pogled na čovječanstvo.
Od 12 dobijenih ilustracija, deset je prikazivalo ljude kao potrošače pretjerano vezane za tehnologiju, koji zanemaruju okolinu i svojim ponašanjem doprinose uništavanju planete.
Mogu li odgovori vještačke inteligencije biti objektivni?
Iako su rezultati privukli pažnju zbog velike podudarnosti odgovora, istraživanje ima značajna ograničenja.
U eksperimentu je učestvovao relativno mali broj AI modela, a pitanje je bilo formulisano tako da podstakne iznošenje kontroverznih i kritičkih stavova. Takav pristup mogao je utjecati na sadržaj odgovora.
Također, vještačka inteligencija ne formira mišljenja na način na koji to čine ljudi. Njeni odgovori nastaju na osnovu obrazaca naučenih tokom treniranja i načina na koji su postavljena pitanja.
Zbog toga sličnost odgovora ne predstavlja dokaz da su AI modeli prepoznali neku univerzalnu istinu o ljudskoj prirodi, već pokazuje kako različiti sistemi mogu proizvesti slična tumačenja kada dobiju isti zadatak.
