Proizvodnja pšenice u Bosni i Hercegovini postaje sve manje isplativa, a domaći poljoprivrednici upozoravaju da bi nastavak ovakvog trenda mogao dodatno povećati zavisnost zemlje od uvoza hrane.
Dok troškovi goriva, sjemena i umjetnog đubriva rastu, otkupne cijene pšenice godinama se gotovo ne mijenjaju.
Poljoprivrednik Mustafa Gradaščević u razgovoru za N1 BiH upozorio je da je za kupovinu jednog litra dizela danas potrebno prodati približno 11 kilograma pšenice. Takav odnos cijena, kako ističe, najbolje pokazuje koliko je proizvodnja postala finansijski neodrživa.
Prema njegovim riječima, ratari su već tokom ovogodišnje jesenje sjetve smanjili površine namijenjene uzgoju pšenice. Osim visokih troškova proizvodnje, dodatni problem predstavlja dugotrajni nedostatak padavina, zbog čega je otežana priprema zemljišta.
Otkupna cijena pšenice ove godine kretala se između 32 i 35 feninga po kilogramu, dok je prosječna cijena iznosila oko 33 feninga. Gradaščević navodi da se cijena ove žitarice gotovo dvije decenije nije značajnije mijenjala, uprkos stalnom poskupljenju repromaterijala.
Domaća pšenica dovoljna za svega nekoliko mjeseci
Posebno zabrinjava podatak koji iznosi Gradaščević, prema kojem domaća proizvodnja pšenice može zadovoljiti potrebe stanovništva za brašnom i hljebom tek dva do tri mjeseca godišnje.
Preostale potrebe pokrivaju se uvozom, što Bosnu i Hercegovinu čini osjetljivom na poremećaje na međunarodnom tržištu hrane.
Gradaščević upozorava da bi eventualne zabrane izvoza osnovnih životnih namirnica, kakve su pojedine države uvodile tokom pandemije koronavirusa, mogle izazvati ozbiljne probleme u snabdijevanju.
Smatra da BiH raspolaže dovoljnim poljoprivrednim zemljištem i ljudskim potencijalom za znatno veću proizvodnju, ali da proizvođačima nedostaje sistemska podrška koja bi im omogućila isplativo poslovanje.
Poljoprivrednici traže jedinstvenu strategiju i plavi dizel
Jedan od najvećih problema domaće poljoprivrede, prema Gradaščevićevom mišljenju, jeste neusklađenost poticajnih politika. Iznosi i uslovi podrške razlikuju se između kantona, entiteta i Brčko distrikta, zbog čega proizvođači nemaju jednake mogućnosti poslovanja.
Iako poticaji postoje, smatra da oni sami nisu dovoljni za opstanak poljoprivredne proizvodnje. Potrebne su dodatne mjere koje bi smanjile troškove i omogućile domaćim proizvođačima konkurentnije poslovanje.
Kao jedno od rješenja predlaže uspostavljanje ministarstva poljoprivrede na državnom nivou, koje bi omogućilo usklađivanje propisa, poticaja i razvojnih politika.
Gradaščević smatra da poljoprivrednici iz svih dijelova zemlje imaju gotovo identične probleme, bez obzira na administrativne granice, te da bi podržali formiranje zajedničke institucije koja bi zastupala njihove interese.
Posebno insistira na hitnom uvođenju plavog dizela, odnosno povoljnijeg goriva namijenjenog poljoprivrednoj proizvodnji, kakvo već koriste proizvođači u brojnim zemljama regije.
Upozorava da dosadašnje mjere nisu uspjele zaustaviti pogoršanje stanja u poljoprivredi, što se, osim u ratarstvu, sve izraženije osjeti i u sektoru proizvodnje mlijeka.
Izvor: N1 BiH
