Nakon rekordno visokih temperatura i dugotrajne suše, poljoprivrednici širom Bosne i Hercegovine sabiraju štetu. Procjene s terena pokazuju da će prinosi pojedinih kultura biti višestruko manji nego ranijih godina, dok proizvođači upozoravaju da bi se posljedice mogle osjetiti i kroz rast cijena hrane.
„Nikad gore nije bilo“, poručuju poljoprivrednici opisujući stanje na njivama nakon sedmica bez ozbiljnijih padavina i uz ekstremno visoke temperature.
Najviše je stradao kukuruz, ali ozbiljne posljedice bilježe se i na voću, povrću te kasnije zasijanim usjevima. Poljoprivrednici iz Semberije upozoravaju da su troškovi proizvodnje dostigli rekordne nivoe, dok su prinosi među najnižima koje pamte.
Jedan od proizvođača kaže da je do sada silirao 12,5 hektara kukuruza, ali da je kvalitet izuzetno loš.
„Ni na šta to ne liči. Taj kukuruz nema kvalitet, ali sada je ‘daj šta daš’, da se spasi što se spasiti može. I ovo što sam ostavio da oberem – nema ništa. To će biti katastrofalan prinos“, kaže poljoprivrednik.
Usjevi koji su obećavali sada propadaju
Poljoprivrednik Radenko Arsenović navodi da su usjevi prije perioda najvećih vrućina izgledali znatno bolje.
„Usjevi koji su izgledali obećavajuće sada više ne izgledaju tako. Visoke temperature i česti fen-vjetrovi doveli su do toga da kukuruz izgleda veoma loše. Suša čini svoje“, kaže Arsenović.
Agronomi upozoravaju da u ovakvim vremenskim uslovima ni primjena uobičajenih agrotehničkih mjera ne može značajnije ublažiti posljedice. Visoke temperature, nedostatak padavina i suhi vjetrovi dodatno iscrpljuju zemljište i biljke.
Problem, međutim, nije ograničen samo na biljnu proizvodnju.
Ekstremne vrućine predstavljaju veliki stres i za stoku, a na farmama u Semberiji već je zabilježeno smanjenje proizvodnje mlijeka.
Agronomka Radmila Nešković upozorava da je u periodima visokih temperatura životinjama neophodno osigurati dovoljne količine vode tokom cijelog dana.
„Na ovakvim vrućinama stoka mora imati vodu pred sobom 24 sata. Mora se brinuti o njima jer su temperature ogromne“, ističe Nešković.
Kolike su potrebe najbolje pokazuje primjer jednog farmera koji brine o 40 grla.
„Četrdeset goveda danas treba napojiti, dovesti im vode, a njima je danas potrebno 25 litara. Ova kanta nije ništa“, kaže on.
Poljoprivrednici traže proglašenje elementarne nepogode
Proizvođači upozoravaju da bi posljedice ovogodišnje suše mogle biti dugoročne te očekuju konkretnu pomoć nadležnih institucija.
Dio poljoprivrednika u Semberiji traži proglašenje stanja elementarne nepogode, smatrajući da bez institucionalne pomoći neće moći pokriti ni osnovne troškove proizvodnje.
„Ovaj sistem je zakazao po pitanju poljoprivrede. Nemamo koga birati i izabrati, mi smo u suštini propali“, kaže jedan od poljoprivrednika.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava da bi brojni proizvođači, ukoliko pomoć izostane, mogli biti primorani smanjiti ili potpuno ugasiti proizvodnju.
Poseban problem predstavlja i priprema stočne hrane za predstojeću zimu. Zbog slabog roda kukuruza i drugih kultura, farmeri bi mogli biti prisiljeni kupovati znatno veće količine hrane za stoku, što bi dodatno povećalo troškove.
Poljoprivrednici zato upozoravaju da posljedice suše neće ostati samo na njivama i farmama. Smanjeni prinosi mogli bi utjecati na ponudu domaćih proizvoda, ali i na njihove cijene u prodavnicama i na pijacama.
Dok se u pojedinim evropskim zemljama najavljuju programi finansijske pomoći proizvođačima pogođenim sušom, poljoprivrednici u Semberiji očekuju konkretne poteze domaćih vlasti kako bi sačuvali proizvodnju i prebrodili posljedice jedne od najtežih poljoprivrednih sezona posljednjih godina, piše BHRT.
