Suša u Tuzlanskom kantonu više nije problem samo poljoprivrednika, već bi njene posljedice mogli osjetiti svi građani prilikom svakodnevne kupovine hrane. Nakon gotovo tri mjeseca izraženog nedostatka padavina, posljedice su vidljive na poljoprivrednim usjevima, dok suho zemljište otežava pripremu za jesenju sjetvu. Istovremeno, suša je pogodila i Semberiju, jednu od najvažnijih poljoprivrednih regija u Bosni i Hercegovini, iz koje se povrće plasira i na tržište Tuzlanskog kantona. Sve se događa u zemlji koja već godinama uvozi znatno više hrane nego što je izvozi.
Razmjere ovogodišnje suše potvrđuju podaci Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Prema ranije objavljenim informacijama FHMZ-a, tokom jula i augusta u Bosni i Hercegovini palo je svega 10 do 15 posto uobičajenih količina padavina. Analiza standardiziranog padavinskog indeksa za august i septembar pokazuje da je upravo sjeveroistočna Bosna bila među najteže pogođenim područjima, s izraženom kategorijom izuzetne suše.
Povremena kiša tokom septembra nije bila dovoljna da nadoknadi višemjesečni nedostatak vlage. Sušni uslovi nastavili su se i početkom oktobra, što dodatno otežava radove na poljoprivrednim površinama.
Suša u Tuzlanskom kantonu otežava jesenju sjetvu
Federalni hidrometeorološki zavod u agrometeorološkom izvještaju objavljenom 7. oktobra upozorava da je dugotrajna suša već ostavila posljedice na visinu i kvalitet prinosa većine poljoprivrednih kultura. Period od 28. septembra do 4. oktobra protekao je bez padavina, uz natprosječno visoke temperature, a u Tuzli je zabilježeno 25,7 stepeni Celzijusa.
Nedostatak vlage sada otežava oranje i pripremu zemljišta za jesenju sjetvu pšenice, ječma i drugih ozimih žitarica. Na isušenim parcelama obrada zahtijeva više rada i energije, dok sjeme bez dovoljno vlage može sporije i neujednačeno nicati.
To znači da posljedice ovogodišnje suše ne moraju završiti posljednjom jesenjom berbom. Ukoliko usjevi zbog nepovoljnih uslova kasnije niknu ili slabije razviju korijenov sistem prije zime, to može utjecati i na proizvodnju žitarica naredne godine.
Kukuruz, povrće i stočna hrana među najugroženijim kulturama
Koliki značaj poljoprivreda ima za Tuzlanski kanton pokazuju podaci o ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi. Zasijano je 34.425,5 hektara zemljišta, od čega se čak 23.096 hektara odnosi na kukuruz.
Upravo je kukuruz jedna od kultura koje su posebno osjetljive na nedostatak vode tokom cvjetanja i formiranja zrna. Dugotrajna suša može dovesti do slabije oplodnje, manjih klipova i smanjenih prinosa, a posljedice se ne završavaju samo na ratarskoj proizvodnji.
Kukuruz se u velikim količinama koristi i za ishranu stoke. Kada proizvođači imaju manje vlastite silaže i drugih krmnih kultura, primorani su nabavljati dodatne količine hrane, što povećava troškove proizvodnje mlijeka i mesa.
Sušni uslovi nepovoljno utječu i na povrtlarstvo. Tokom ovogodišnje proljetne sjetve i sadnje u Tuzlanskom kantonu povrćem je obuhvaćeno 7.517 hektara, od čega 4.705 hektara krompirom. Nedostatak vode posebno pogađa proizvodnju krompira, paprike, paradajza i drugih kultura čiji kvalitet i prinos zavise od dovoljne vlažnosti zemljišta.
Ni voćarstvo nije pošteđeno. Osim mogućeg smanjenja ovogodišnjeg prinosa i kvaliteta plodova, dugotrajan nedostatak vode može oslabiti stabla i utjecati na njihov razvoj u narednoj vegetacijskoj sezoni.
Suša pogodila i Semberiju, odakle povrće stiže na tržište TK
Posljedice nedostatka padavina ne mogu se posmatrati samo unutar administrativnih granica Tuzlanskog kantona. Semberija, posebno područje Bijeljine i Janje, važna je povrtlarska regija čiji se proizvodi plasiraju na različita tržišta u Bosni i Hercegovini, uključujući i Federaciju BiH.
Upravo s tog područja već stižu konkretne informacije o smanjenim prinosima.
Poljoprivrednik Mustafa Gradaščević iz Janje početkom septembra upozorio je da bi prinos kukuruza na pojedinim parcelama mogao biti manji i do 70 posto. Naglasio je da šteta nije jednaka na svim površinama, jer zavisi od kvaliteta zemljišta, dubine podzemnih voda i mogućnosti navodnjavanja.
Velike probleme prijavili su i proizvođači krompira. U Janji je ove godine približno 450 dunuma bilo obuhvaćeno organizovanom proizvodnjom za fabriku Semberka, ali su visoke temperature i nedostatak padavina značajno smanjili prinose.
Direktor Poljoprivredne zadruge Agrofarmer Mujo Bogaljević izjavio je da je na pojedinim parcelama rod krompira gotovo prepolovljen, dok su na dijelu površina prinosi pali ispod jedne tone po dunumu.
Ovi podaci važni su i za kupce u Tuzli, Lukavcu, Živinicama i drugim gradovima TK. Ponuda na pijacama ne zavisi samo od lokalnih proizvođača, već i od robe koja dolazi iz drugih poljoprivrednih krajeva. Kada suša istovremeno pogodi više proizvodnih područja, manjak domaćih proizvoda teže je nadoknaditi nabavkom iz susjednih regija.
Uvozimo hrane za 5,5 milijardi KM, a suša dodatno slabi domaću proizvodnju
Ovogodišnja suša posebno zabrinjava kada se posmatra šira slika domaće proizvodnje hrane. Bosna i Hercegovina već godinama bilježi veliki vanjskotrgovinski deficit u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, a vrijednost uvezene hrane i poljoprivrednih proizvoda višestruko je veća od izvoza.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, tokom 2025. godine uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda dostigao je približno 5,55 milijardi KM, dok je izvoz iznosio oko 1,32 milijarde KM. Deficit je premašio 4,2 milijarde KM.
To znači da je vrijednost uvezene robe iz ovog sektora bila više od četiri puta veća od vrijednosti izvoza. Iako ti podaci sami po sebi ne pokazuju koliki dio hrane na policama trgovina potječe iz uvoza, jasno ukazuju na veliku neravnotežu između uvoza i izvoza.
Kada domaća proizvodnja dodatno oslabi zbog suše, raste rizik od veće potrebe za uvoznom hranom. Time domaće tržište postaje još osjetljivije na promjene cijena u drugim zemljama, troškove transporta i poremećaje u međunarodnim lancima snabdijevanja.
Problem je posebno izražen jer smanjena domaća proizvodnja ne mora značiti samo manje lokalnih proizvoda na pijacama. Ona može utjecati i na prerađivačku industriju, proizvođače stočne hrane, mljekare i druge djelatnosti koje zavise od domaćih poljoprivrednih sirovina.
Hoće li građani plaćati skuplje povrće, mlijeko, meso i hljeb?
Za prosječnog građanina posljedice suše najvidljivije postaju kada kupovina istih namirnica zahtijeva više novca.
Ako proizvođači zbog suše ostvare manje prinose krompira, paprike, kupusa ili drugih kultura, smanjena ponuda može stvoriti pritisak na njihove cijene. Istovremeno, poljoprivrednici koji proizvode manje hrane, a imaju približno iste ili veće troškove goriva, sjemena, đubriva i rada, suočavaju se s rastom proizvodnih troškova po kilogramu proizvoda.
Kod stočarstva taj proces može biti sporiji. Manje kukuruza i krmnog bilja znači veće troškove ishrane životinja, koji se kasnije mogu odraziti na otkupne cijene mlijeka i mesa, a potom i na cijene koje plaćaju kupci.
Otežana jesenja sjetva otvara i pitanje naredne žetve pšenice. Ipak, eventualni rast cijena brašna i hljeba ne zavisi samo od domaćeg roda, nego i od cijena pšenice na međunarodnom tržištu, troškova prerade, energije i transporta.
Zbog toga se u ovom trenutku ne može tvrditi da će suša automatski izazvati poskupljenje pojedinih namirnica u Tuzlanskom kantonu.
Međutim, smanjeni prinosi, veći troškovi proizvodnje i već izražena zavisnost zemlje od uvoza predstavljaju dodatni rizik za cijene hrane.
Zvanična procjena ovogodišnje štete u TK još nije dostupna
Iako su posljedice dugotrajnog nedostatka padavina već evidentne, zvanični podaci o ukupnoj procjeni štete koju je ovogodišnja suša prouzrokovala u poljoprivredi Tuzlanskog kantona još nisu dostupni.
Zbog toga nije moguće precizno utvrditi ukupne finansijske gubitke poljoprivrednika, niti koliko su na nivou kantona smanjeni prinosi kukuruza, povrća i drugih kultura.
Istovremeno, podaci o žetvi strnih žita pokazuju da nisu sve kulture tokom ove godine imale lošije rezultate. Ukupna proizvodnja strnih žita u Tuzlanskom kantonu iznosila je 21.693 tone, što je 31,83 posto više nego prethodne godine. Pšenica je ostvarila prosječan prinos od 5,78 tona po hektaru, u odnosu na prošlogodišnjih 4,81 tonu.
Razlog je što su ove kulture dio razvoja završile prije najizraženijeg ljetnog nedostatka padavina, dok su kukuruz, povrće i krmne kulture bile izloženije visokim temperaturama i suši tokom važnih faza vegetacije.
Suša u Tuzlanskom kantonu, ali i šire u sjeveroistočnoj Bosni, tako otvara dva povezana pitanja. Prvo je koliko je ovogodišnja poljoprivredna proizvodnja zaista smanjena, a drugo koliko će domaći proizvođači uspjeti zasijati i proizvesti naredne godine. Prema posljednjem izvještaju FHMZ-a, nedostatak padavina i dalje otežava pripremu tla za jesenju sjetvu, dok se poboljšanje vlažnosti zemljišta očekuje s novim padavinama.
Možda će vas zanimati i ovo Hrvatski poljoprivrednici traže fond zbog suše i klimatskih promjena
