Početak ljeta 2025. godine obilježit će 21. juni, dan kada Sunce dostiže najvišu tačku na nebu sjeverne hemisfere. Taj datum označava najduži dan u godini i službeni astronomski ulazak u ljeto. Ipak, mnogi ljeto osjećaju mnogo ranije, već sa prvim mirisom lipe, kada večeri postanu tople i lagane, a zrak dobije onu poznatu težinu koja obećava odmor, putovanja i duge šetnje.
Kalendar, termometar i ono što osjećamo – sve govori drugačije
Zvanično, ljeto 2025. počinje 21. juna, kada Sunce dostiže svoju najvišu tačku iznad sjeverne hemisfere. Taj dan donosi najviše dnevne svjetlosti u godini i označava početak ljeta u astronomskom smislu. Ipak, mnogi ga osjete ranije, već početkom juna, kada zrak postane težak, kada ujutro zamiriše lipa, a večeri donesu zvuk cvrčaka iz daljine.
Postoji nekoliko načina da se odredi početak ljeta. Astronomsko ljeto počinje ljetnim solsticijem, 21. juna, kada Sunce stoji najviše na nebu. Meteorološko ljeto počinje 1. juna i traje do kraja augusta, prateći stabilan temperaturni obrazac. Klimatološki pristup oslanja se na višedecenijske vremenske podatke i sve češće pokazuje kako se granice godišnjih doba brišu. Kalendar nudi okvirne datume, ali ne uzima u obzir sve vremenske i prirodne promjene koje oblikuju naš doživljaj ljeta.
Meteorološki gledano, ljeto je počelo 1. juna i obuhvata mjesece juni, juli i august. To je podjela koja više prati ono što osjećamo na vlastitoj koži, jer su u ovom razdoblju temperature stabilno visoke, dani dugi i sve više provodimo vrijeme na otvorenom, pa čak i ako ljeto provodimo u gradu, ljetna atmosfera zalaska u urbanom krajoliku, poput one prikazane na fotografiji iz Tuzle budi poseban ugođaj. U stvarnosti, ljetne dane često dobijemo i u maju, a oni znaju potrajati duboko u septembar, što je posljedica sve izraženijih klimatskih promjena.
Rado ste čitali i ovo:
Ženske priče iz vozova: U vagonu gdje počinju snovi
Gdje su nestala jasna godišnja doba?
U Bosni i Hercegovini, prelazi između godišnjih doba postaju sve nejasniji. Zime znaju biti bez snijega, proljeća se izgube u nekoliko kišnih sedmica, a ljeto iznenada počne sa izuzetno toplim danima bez uvoda. Uzroci su brojni: od globalnog zagrijavanja do urbanizacije, promjena u cirkulaciji zraka i promjene klime uopšte. Sve se češće dešava da maj liči na juli, a kraj septembra na sredinu juna. Granice više nisu čvrste, vremenske mape više ne poštuju kalendare.
Šta za nas znači ljeto?
Ljeto u Bosni i Hercegovini ima svoju posebnu atmosferu, kao što se vidi na fotografiji iz Tuzle. Ranojutarnja svježina prije nego sunce u potpunosti ovlada danom, miris lipe koji se udiše duboko i ostaje u sjećanju, ulični razgovori koji se produže do kasno u noć, lagane haljine, bicikli bez svjetala i djeca koja trče bosa po asfaltu. Ljeto se ne najavljuje, onose osjeća.
U većini domova, ovo je vrijeme godišnjih odmora. Iako sve više ljudi bira putovanja i tokom zime, ljeto je i dalje prvi izbor za predah. Škole su zatvorene, firme rade smanjenim intenzitetom, a planovi se šire ka moru, rijekama, jezerima i zaboravljenim selima. Mnogi tada ponovo odlaze kod roditelja, vraćaju se u djetinjstva i usporavaju korak koji tokom godine ubrzava bez pauze.
Zašto nam je ljeto drago?
Postoji nešto opuštajuće u samom ritmu ljeta. Dani su dugi, sve djeluje kao da ima više vremena nego inače. Večeri su tople, često ispunjene smijehom s balkona, razgovorima uz limunadu, dok lagani povjetarac raznosi miris večernje prašine i zrelog voća.
Ljudi se više kreću, više sjede vani, više su u kontaktu s prirodom i jedni s drugima. Sunčeva svjetlost podiže raspoloženje, potiče nas da budemo aktivniji, a duži dani kao da donose osjećaj da sve još može da stane u dan. Iako često govorimo o vrućinama, sparini, komarcima, rijetko ko zaista želi da ljeto što prije prođe.
Jeste li znali?
Tokom ljeta, svijet pleše u svom ritmu. U Engleskoj, Glastonbury pretvara polja u grad muzike, dok se na Ibizi pleše do zore pod otvorenim nebom. Japanski festivali svjetla obasjavaju nebo vatrometima koji traju bez daha, a u finskim šumama ljudi skaču u jezera nakon saune, slaveći najduže dane u godini. Čak i u Brazilu, gdje je tada kalendarski zima, ulice Rija ne miruju – ritam i sunce tamo se ne gase, bez obzira na sezonu.
Ljeto nekad i sad
Za mnoge, sjećanja na djetinjstvo u ljetnim mjesecima imaju posebno mjesto. Kupanje u rijeci, hladovina pod orahom, trešnje koje se beru s grane, prašnjavi putevi do komšije, sladoled koji kaplje niz prste. Danas se ti trenuci možda odvijaju uz klima uređaje, hotelske balkone i mobilne telefone, ali traganje ostaje isto, potreba da se bude bliže sebi, prirodi i jednostavnosti.
Šta sve ljeti tražimo, za čim tragamo?
Ljeto nas ne pokreće samo fizički, već i iznutra. Ljudi sve češće traže recepte za limunade, sladoled ili salate, načine kako rashladiti stan bez klime, jeftine letove, lokacije gdje nema gužve. Pretražujemo festivale, vremenske prognoze, zaštitu od sunca, ali i odgovore koji nemaju tačnu lokaciju: kako se usporiti, kako pronaći mir, kako se povezati.
Neki žele znati kako napraviti ležaljku između dva drveta, drugi pitaju kako da noć bude tiša i laganija, bez težine obaveza. Mnogi se raspituju o koncertima u parku, traže knjige koje ne opterećuju, koje se čitaju sporo i ostavljaju utisak.
Tragamo za nečim lakšim: za danom bez žurbe, za večeri koja ne traži telefon, za razgovorima pod lipom, za sobom u nekom jednostavnijem obliku. Taj osjećaj, ta sloboda, možda je upravo ono što svako ljeto iznova pokušavamo pronaći.
